Holbruk je odigrao značajnu ulogu u istoriji postjugoslovenskog prostora, ali je ironija istorije što je preminuo na dan parafiranja Dejtonskog sporazuma.
Američkog diplomatu Ričarda Holbruka, koji je sinoć preminuo, Balkan će pamtiti prije svega po Dejtonskom sporazumu, koji je njegovo životno djelo, izjavio je Srni Predrag Simić, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka i bivši srpski ambasador u Francuskoj, koji je i lično poznavao Holbruka.
"Neka je ironija istorije da je Holbruk umro na 15-tu godišnjicu Dejtonskog sporazuma, koji je konačno potpisan u Parizu /14. decembra/", rekao je Simić, dodajući da je činjenica da je Dejtonski sporazum preživio 15 godina i da je na njemu zasnovano postojanje današnje Republike Srpske (RS) i BiH.
Navodeći da je Holbruk sa uspjehom primijenio američku šatl dilomatiju na primjeru Dejtonskog sporazuma, Simić je ocijenio da on kasnije, u toku svoje karijere, nije uspio da postigne sličan uspjeh na Kosovu ili u Avganistanu.
On je naveo da će kod Srba Holbruk ostati kontroverzna ličnost i biti, prije svega, upamćen po bombardovanju Republike Srpske 1995. godine, ali da je odigrao značajnu ulogu u istoriji postjugoslovenskog prostora.
"Srbi će ga pamtiti po bombardovanju 1995. godine RS, po njegovim pritiscima koje je vršio na svoje sagovornike, ali ne treba gubiti iz vida da se on i u situaciji vojne premoći stvorene bombardovanjem NATO-a pridržavao određenih načela koja su podrazumevala opstanak RS i njeno postojanje kao konstitutivnog dijela BiH", rekao je Simić.
Komentarišući spekulacije oko postojanja sporazuma Karadžić-Holbruk, Simić je ocijenio da će javnost sada vjerovatno ostati bez odgovora na to pitanje, osim ako neki novi Vikiliks ne otkrije postojanje tog dokumenta, u kojem je Holbruk, po tvrdnji Karadžića, dao obećanja da ga neće goniti Haški tribunal.
"Poznavajući Holbruka i lično i baveći se diplomatijom i Dejtonskim sporazumom, sklon sam da verujem da je taj sporazum i bio jedan od kamena temeljaca čitavog tog aranžamana sa tadašnjim rukovodstvima koja su postojala", rekao je Simić.
On je ocijenio da se može na osnovu iskaza Karadžića i drugih, ali i logičkom analizom čitavog procesa, pretpostaviti da je taj sporazum postojao, jer ne vjeruje da bi moglo doći do Dejtona da nisu postojali takvi sporazumi ne samo sa Karadžićem, nego i sa drugima.
Prema ocjeni Simića, Holbruk je bio tipičan diplomata, izuzetno ambiciozan, energičan, često sujetan. Nije prihvatao riječ "ne", svoje poslove je radio sa ogromnom energijom, imao je ambiciju da postane državni sekretar.
Simić je rekao za Srnu da Holbrukovo viđenje čitavog dejtonskog procesa ostaje u nedostatku svjedočenja drugih aktera, te tek predstoji da se čitav taj proces rekonstruiše.
Američki diplomata Ričard Holbruk preminuo je sinoć po lokalnom vremenu u bolnici u Vašingtonu, od posljedica naprsle aorte.
Smrt ga je zatekla na funkciji specijalnog izaslanika Bijele kuće za Avganistan i Pakistan, a proteklih godina mu je diplomatski stil donio nadimke "buldožer" i "pobješnjeli bik".
Proteklih godina morao je da demantuje tvrdnje da je 1996. godine lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću garantovao da ga Haški tribunal neće krivično goniti ako se povuče iz politike.
Holbruk je radio u svim administracijama demokrata od kraja 1960-ih godina. Završio je istoriju na Univerzitetu Braun i namjeravao da postane novinar. Kada je diplomirao 1962. godine "Njujork tajms" ga nije primio, ali ga je zato zaposlio Stejt department.
Ostala je poznata njegova neostvarena ambicija da bude šef diplomatije, iako je dva puta bio u užem izboru. Tokom administracije Bila Klintona, Holbruk je bio ambasador u Njemačkoj 1993.-94. godine, a pomoćnik državnog sekretara za evropske poslove 1994.-95. godine
Poslije toga, od 1999. do 2001. godine bio je ambasador SAD u UN.
(Srna)
