Predstavnici hrvatskog pravnog tima predali su Međunarodnom sudu pravde u Hagu pisani odgovor na protivtužbu Srbije za genocid nad Srbima tokom rata.
Hrvatski odgovor predat je u potpunoj medijskoj tišini 20. decembra, posljednjeg dana roka koji je odredio sud Ujedinjenih nacija, rekao je Štrbac, koji je i ekspert srpskog pravnog tima.
On je objasnio da sadržina ovog hrvatskog podneska ostaje nepoznata javnosti do početka usmene rasprave pred Sudom.
U sekretarijatu MSP istog dana (20. decembra) Tanjug nije mogao da dobije potvrdu o predaji hrvatskog odgovora na protivtužbu Srbije.
Sve informacije koje se tiču pisanih podnesaka, pa čak i datum njihove predaje, smatraju se povjerljivim do usmene rasprave i samo strana u postupku, na koju se odnose, može da odluči da li će biti dostupna javnosti, objasnio je tada prvi sekretar Suda i šef Odeljenja za informisanje Andrej Poskakukin.
Prema riječima Štrpca, predstavnici srpskog pravnog tima preuzeli su u MSP obiman materijal hrvatske strane od pet knjiga kojim se u jednom dijelu osporavaju navodi iz protivtužbe Srbije, dok u većem dijelu Hrvatska nastoji da osnaži argumentaciju iz svoje tužbe.
Srbija sada treba da MSP, do 4. novembra 2011. godine, dostavi pisani odgovor na najnoviji podnesak Hrvatske, dok se rasprava o sadržini (meritumu) tužbi očekuje početkom 2013.
Hrvatska je 2. jula 1999, neposredno poslije NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, podnijela tužbu MSP kojom traži da sud utvrdi da je Srbija, kao nasljednica SRJ, odgovorna za agresiju i genocid i plati štetu u iznosu koji utvrdi Sud, kazni sve počinioce zločina, pruži sve informacije o nestalima i vrati odnijeta kulturna dobra.
Ove zahtjeve zasniva na tvrdnjama da su vojne, policijske i paravojne snage pod kontrolom SRJ počinile "etničko čišćenje" kao "oblik genocida", napadajući i protjerujući hrvatske građane s područja Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije.
U međuvremenu MSP je novembra 2008. odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan za ovaj spor pošto bivša SRJ, odnosno Srbija u vrijeme kada je Hrvatska podnijela tužbu, nije bila članica UN.
Zato je Srbija 4. januara 2009. podnijela protivtužbu u kojoj Hrvatsku tereti za genocidne akcije i etničko čišćenje preko 400.000 Srba.
Srbija traži da Sud proglasi Hrvatsku krivom za kršenje Konvencije o genocidu zato što je u toku i poslije operacije "Oluja" 1995. namjeravala da uništi srpsku nacionalnu i etničku grupu na području Krajine, odnosno sektorima sjever i Jug pod zaštitom mirovnih snaga UN.
Ova namjera je sprovođena, kako se kaže, ubijanjem pripadnika srpske zajednice, nanošenjem ozbiljnih tjelesnih i mentalnih povreda njenim članovima i namjernim podvrgavanjem životnim uslovima, koji je trebalo da doprinesu njihovom djelimičnom fizičkom uništenju.
U tužbi se traži da Hrvatska preduzme korake kako bi se odgovorni kaznili i da Srbima iz Krajine u potpunosti nadoknadi svu pretrpljenu štetu i gubitke nastale kao posljedica genocida, zatim da ustanovi pravne i obezbjedi životne uslove za bezbjedan povratak Srba u njihove domove.
Tužba protiv Hrvatske sadrži i opširan dodatak o genocidu koji su nad Srbima počinile ustaše, hrvatski fašisti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Srbija je u nekoliko navrata tokom posljednje dvije godine iskazala spremnost na uzajamno povlačenje tužbi i vansudsko poravnanje spora, ali nije naišla na pozitivan odgovor hrvatske strane.
Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović su prilikom razgovora u Bačkom Monoštoru, polovinom aprila 2010. godine izrazili spremnost da i lično doprinesu povlačenju uzajamnih tužbi, uz ogradu da je to prevashodno zadatak vlada dvije zemlje.
Hrvatska vlada nije, međutim, dosad razmatrala ovo pitanje, a Mirijan Damaška, zastupnik Hrvatske po tužbi protiv Srbije i savetnik premijerke Jadranke Kosor, objasnio je polovinom prošlog mjeseca da "Hrvatska najprije treba da odgovori na protivtužbu Srbije za genocid, a tek onda da razgovara o političkom rješenju i eventualnom povlačenju tužbi."
"Ukoliko bi Hrvatska povukla tužbu, prije nego što odgovori na protivtužbu Srbije, to bi se u nekim krugovima moglo protumačiti kao da "Hrvatska priznaje srpsku tvrdnju da je rat devedesetih bio genocidnog karaktera", objasnio je Damaška.
Predsjednik nevladine organizacije "Veritas" ponovio je u izjavi Tanjugu ranije iznijete stavove, koje zastupaju i Srbi prognani iz Hrvatske, da su ratni zločini, a pogovotvo najteži među njima - zločin genocida, preozbiljna stvar da bi se rješavali "nagodbom" političkih elita dvije zemlje.
"Ratni zločin, uključujući i zločin genocida, stvar je Suda, a ne politike", rekao je Štrbac istakavši da je, dugoročno gledano, za odnose dva naroda i dvije države, najbolje da o tome odluči MSP.
"Odluku tog Suda, kakva god bila, treba da poštuju narodi i elite obje zemlje", rekao je Štrbac zaključivši da bi "sudska odluka prije dovela do pomirenja, nego nagodbe koje političke elite sklapaju zarad trenutnih, praktičnih ciljeva, pa makar cilj bio i ulazak u EU'.
(Tanjug/MONDO)
