Na spisku od 40 osoba koje tužilaštvo Srbije traži zbog ratnih zločina, jedan je hrvatski vojnik dok su ostali pripadnici krajiških jedinica.
Nn spisku, koji je u julu 2010. dostavljen hrvatskom Ministarstvu pravde, samo je jedan hrvatski vojnik, tako da nema mjesta strahu da su lica koja tužilaštvo Srbije tereti za ratne zločine isključivo Hrvati, navodi Jutarnji list.
Jedini Hrvat na tom spisku je Veljko Marić, uhapšen 18. aprila prošle godine na bugarsko-srpskoj granici, izjavio je za Jutarnji list neimenovani izvor iz sudstva.
U julu prošle godine Hrvatska je Srbiji dostavila popis od 1.534 osobe protiv kojih su u Hrvatskoj od 1991. do toga trenutka pokrenute istrage, podignute optužnice ili su već osuđeni za ratne zločine.
Do 30. septembra prošle godine, otkad datiraju najnoviji podaci, taj broj je povećan na 1.549 osoba.
Trećina ukupnog broja, njih 569 je već osuđeno za ratne zločine, protiv 603 osobe su podignute optužnice, dok ih je 377 osumnjičeno za to djelo.
Na tom spisku koji je Hrvatska ustupila Srbiji ima i Hrvata i Srba. Na njemu su i osuđeni Branimir Glavaš i tek osumnjičeni Tomislav Merčep, ali na tom popisu je Srba nekoliko puta više nego Hrvata, piše list.
Ministar pravde Dražen Bošnjaković tek je djelimično smirio tenzije narasle zbog plasiranja lažnog spiska od 340 imena hrvatskih branilaca koje navodno traži Srbija, rekavši da je na tom popisu tek 40 imena.
Nepoznato je zbog čega je propustio izvjestiti hrvatsku javnost da su i na tom popisu od 40 imena uglavnom Srbi, piše list.
Propustio je i reći da je protiv jedinog Hrvata na tom popisu, Marića, optužnica za ratni zločin podignuta, ne samo u Srbiji, već i u Hrvatskoj.
U obe zemlje optužen je da je u jesen 1991. kao pripadnik 77. bataljona ZNG-a, u akciji "čišćenja terena", upao u kuću civila Petra Slijepčevića u selu Rastoviću kod Grubišnog Polja i ubio ga, zaključuje Jutarnji list.
Snežana Malović razgovaraće danas u Zagrebu sa hrvatskim kolegom Draženom Bošnjakovićem o mogućnostima procesuiranja Tihomira Purde, hrvatskog državljanina osumnjičenog za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine.
Sastanku će prisustvovati i srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.
Purda je prošle sedmice uhapšen u Bosni i Hercegovini po potjernici Interpola koju je inicirala srpska strana.
Tokom sastanka Mješovite komisije za pripremu i razmjenu lica optuženih ili osuđenih za ratne zločine, osim slučaja Purde, Malovićeva i Bošnjaković će razmotriti i sva druga otvorena pitanja, kao i dalje intenziviranje saradnje između dva ministarstva, pored ostalog i u pogledu utvrđivanja predmeta u kojima su raspisane potjernice.
Malovićeva i Bošnjaković trebalo bi da se dogovore čije će pravosuđe procesuirati Purdu koji je sa još dvije osobe osumnjičen da je učestvovao u namernom ubijanju i nehumanom postupanju s ranjenima i bolesnima 5. novembra 1991. u Vukovaru.
Purdu je 5. januara uhapsila policija BiH prilikom pokušaja prelaska državne granice na prelazu Županja-Orašje na osnovu potjernice izdate po naredbi srpskog Tužilaštva za ratne zločine, i on je prebačen u istražni zatvor u Sarajevu gdje mu je određen pritvor.
Ministarstvo pravde Srbije nije uputilo zahtjev za Purdino izručenje iz BiH i o tome će odlučiti poslije današnjeg sastanka u Zagrebu.
Predmet ratnog zločina, za koji se tereti Purda, mogao bi da bude ustupljen hrvatskom pravosuđu shodno Sporazumu o ustupanju dokaza koji zaključen između Srbije i Hrvatske.
Hrvatski državni organi pokazali sum pod pritiskom tamošnje javnosti, veliko interesovanje za taj slučaj, pa je tako i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor o tome razgovarala sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.
Predsjednik Tadić je u razgovoru, koji je inicirala premijerka Kosor, istakao da ovaj i druge slične slučajeve treba da razmatraju nadležna ministarstva i tužilaštva Srbije i Hrvatske, poštujući pravne sisteme obe zemlje.
Ministarka Malović je izrazila uvjerenje da postoji spremnost obe strane da svi problemi budu riješeni u što kraćem roku i istakla da "nije bitno gdje će se suditi i čije će pravosuđe procesuirati okrivljene, već je nužno da niko ne prođe nekažnjeno za počinjeni zločin".
"Procesuiranje ratnih zločina je obaveza i dužnost i Srbije i Hrvatske na putu ka Evropskoj uniji, i dvije zemlje su pokazale da im nije interes da počinioci ratnih zločina prođu nekažnjeno", poručila je Malovićeva.
(Tanjug/MONDO)
