Amnesti internešenel (AI) vjeruje da postoji dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv Vladimira Šeksa.
Ovo je izjavila u razgovoru za zagrebački nedjeljnik "Novosti" programska direktorka AI za Evropu i centralnu Aziju Nikola Dakvort (Nicola Duckworth).
"Dobro znamo sa suđenja Branimiru Glavašu da je Vladimir Šeks svjedočio kako je bio u poziciji komandovanja u Osijeku 1991. godine, kad su počinjeni mnogi ratni zločini. To je temelj, dovoljan dokaz da se pokrene istraga protiv Šeksa", rekla je Dakvortova koja je 8. decembra donijela izvještaj s ključnim imenima čija se umiješanost u ratne zločine ne istražuje više od 15 godina - Tomislavu Merčepu, Vladimiru Šeksu i Davoru Domazetu Loši.
"Svjesni smo da se radi o vrlo uticajnom političaru u Hrvatskoj, koji je to dugi niz godina. Pozicija komandne odgovornosti otvara mogućnost da se procesuiraju ljudi koji su bili na vlasti, koji su znali ili su trebali znati za ratne zločine. Slična je situacija i s Domazetom", rekla je ona i dodala da bi zbog neprocesuiranja ratnih zločina Hrvatska mogla opet upasti u probleme prilikom ulaska u Evropsku uniju.
"Ako bi se istrage otvorile i to potkrepilo gomilom javno dostupnih dokaza, bio bi to vrlo pozitivan signal da se Hrvatska riješila jednog od najtežih naslijeđa iz prošlosti, odnosno da je utvrdila odgovornost ne samo nižih nivoa vlasti", rekla je.
Na pitanje da li bi bilo lakše otvoriti istragu protiv Šeksa da on nije uticajan političar, Dakvortova je rekla da se, "kad se pogleda uzorak suđenja za ratne zločine, vidi koliko je tamo više niskorangiranih zapovjednika, od onih koji i danas zauzimaju važne pozicije na vlasti".
"Suđenje Branimiru Glavašu pokazalo je sve teškoće u privođenju pravdi onog ko je u poziciji moći. Takvo suđenje frustrira. Jasno je da ljudi s više moći, ako tu moć zloupotrebe, mogu blokirati sudski postupak", izjavila je Dakvortova koja je pomalo razočarana što nije došlo do dogovorenog sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor.
"Premijerka je smatrala da su naši sastanci u državnom tužulaštvu i ministarstvu pravde bili dovoljni da zadovolje formu dijaloga. Bili smo razočarani, jer je upravo angažman premijera i predsjednika neke zemlje najjasniji znak dobre volje. Očito je da je procesuiranje ratnih zločina važnije predsjedniku Josipoviću nego premijerki Kosor", zaključila je Dakvortova.
Tomislav Merčep, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant jedinice rezervnog sastava MUP-a koji se od 10. decembra nalazi u zatvoru tereti se za nezakonito hapšenje, mučenje i ubijanje 43 srpskih civila iz Zagreba, Kutine i Pakraca.
Zločini su činjeni u koncentracionom logoru u paviljonu 22 na Zagrebačkom velesajmu i u Pakračkoj Poljani. Neki pripadnici jedinice ubili su u decembru 1991. porodicu Zec - oca Mihajla, majku Mariju i 12-godišnje ćerku Aleksandru, ali su iako su priznali zločin, zbog proceduralne greške pušteni na slobodu, za šta je po pisanju medija itekako zaslužan Vladimir Šeks.
Davor Domazet Lošo bio je dio paralelnog lanca komandovanja u akciji u Medačkom džepu u septembru 1993. godine kad je pobijeno 30-ak civila i pet zarobljenika, a za šta se sudilo generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, ali protiv njega još nije pokrenuta istraga.
Inicijativa mladih za ljudska prava juče je zatražila da se optužnica protiv Merčepa proširi i na Vukovar gdje je u ljeto 1991. pre borbenih dejstava odvedeno više desetina srpskih civila kojima se gubi svaki trag ili su kasnije nalaženi mrtvi.
Traženo je i da se protiv Šeksa kao komandanta krizog štaba za Slavoniju i tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Ivana Vekića povede istraga zbog zataškavanja zločina i puštanja Merčepa da ih čini bez posljedica.
(Tanjug/MONDO)
