Novi američki izaslanik za Zapadni Balkan i za dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar izjavio je da SAD imaju veoma jasan cilj - da cijeli Zapadni Balkan postane dio Evropske unije, gdje mu je geografski, istorijski i kulturološki mjesto.
Eskobar, koji je naslijedio Metjua Palmera na mjestu zamjenika pomoćnika državnog sekretara u birou za Aziju i Evroaziju i izaslanika za Zapadni Balkan, rekao je da će u tom cilju SAD raditi ruku pod ruku sa EU kako bi ubijedile sve strane da je to jedini ispravan put.
Na panelu u organizaciji briselskog Centra za evropsku politiku (EPC), Eskobar je rekao da članstvo u EU donosi velike koristi, da zemlje postaju demokratskije, prosperitetnije, i da čak i sama kandidatura za članstvo podstiče zemlje da postanu demokratskije i ekonomski jače.
Eskobar je rekao da mu je gostovanje na vebinaru prvo javno istupanje od kako je imenovan, i da s obzirom da je donedavno radio u ambasadi SAD u Beogradu, za razliku od nekih svojih kolega vidi veliku količinu optimizma na Zapadnom Balkanu.
"Zapadni Balkan ne definišu samo politički kriterijumi, već postoji i jak ekonomski dinamizam i visok stepen međusobne integracije zemalja koju treba ohrabriti, što ga čini jednim od najbrže rastućih regiona i upravo zato", ocijenio je Eskobar, regionu je potrebna EU, a Uniji Zapadni Balkan.
Američki diplomata je, međutim, rekao da je malo zabrinut zbog nedostatka povjerenja u poruku EU o proširenju, a i zbog toga što ta poruka nema veću podršku zemalja članica EU. Dodao je da će on pružiti svu podršku zvaničnicima koji rade na integraciji.
Na pitanje o konkretnim potezima i stategiji Vašingtona u dijalogu Beograda i Prištine, Eskobar je rekao da će SAD u svakoj prilici slati poruku podrške specijalnom izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku, a da će Stejt department preko ambasada u regionu raditi na tome da se svi postignuti sporazumi implementiraju i da akteri ne izbegavaju dijalog.
Upitan šta za SAD treba da bude konačan cilj sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, Eskobar je rekao da to nije samo međusobno priznanje, nego i članstvo u EU, i miran i funkcionalan region kao dio EU. On je ponovio da SAD žele da uvjere EU da se na zemlje regiona "isplati kladiti".
On je rekao i da SAD ostaju pri Vašingtonskom sporazumu iz septembra 2020. godine, koji je za cilj imao stvaranje mjera povjerenja između Srbije i Kosova u ekonomskoj sferi i da se može sarađivati bez zadiranja u pitanje statusa.
Fokus, međutim, ostaje na dijalogu Beograda i Prištine i mi ga podržavamo, rekao je Eskobar na panelu, na kojem su učestvovali i specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak, evroposlanica Viola fon Kramon i izvršna direktorka platforme CiviKos Donika Emini.
Miroslav Lajčak je rekao da on ima mandat da posreduje u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine a da je sadržaj konačnog sporazuma stvar pregovarača, ali je dodao da sporazum treba da rezultira međunarodnim priznanjem kosova, punom kontrolom nad cijelom teritorijom Kosova i napretkom obe strane ka EU.
"Cilj procesa je da se Srbija i Kosovo što je moguće više približe EU, ali mi ne tjeramo nikoga, nametnuto rješenje nije održivo i ne želimo da guramo partnere. U konačnici, to nije sporazum Evropske unije, već Kosova i Srbije", rekao je Lajčak.
"Ono što je dogovoreno, mora se sprovesti, ali konačan dogovor je u rukama dve strane. Mi samo nudimo našu ekspertizu", rekao je zvaničnik EU.
On je naglasio da je sve što je postignuto, rezultat tijesne saradnje EU i SAD, a da upravo sa administracijom predsjednika Džozefa Bajdena postoji najtješnja i najbolja moguća saradnja.
"Ne krijem da trenutno proširenje nije na vrhu prioriteta, ali to nije stvar odluke, već EU mora da se bavi sa toliko nepredviđenih stvari, kao što je pandemija, ili Avganistan. Ali to ne znači da proširenje nije jedan od strateških ciljeva", rekao je Lajčak.
Na sugestiju da je politički dijalog zamro i da se vodi samo još tehnički dijalog, Lajčak je rekao da nema tehničkog dijaloga i tehničkih stvari i da sve ima politički efekat.
"Postoji viši nivo i postoje glavni pregovarači, ali svaki dio dijaloga je politički", rekao je Lajčak.
Na ocjenu Donike Emini da je dijalog nedovoljno transparentan, Lajčak je rekao da postoje mehanizmi putem kojih se zemlje članice EU obavještavaju o toku procesa, i da je on u stalnom kontaktu sa zvaničnicima EU i evropskim poslanicima, ali da je potreban balans između transparentnosti i povjerljivosti prošto se pregovara o veoma delikatnim pitanjima.
Viola fon Kramon saglasila se sa Donikom Emini da postoji na terenu određena frustracija zbog cijelog procesa proširenja EU i da je u tom pogledu ugled Unije veoma narušen, posebno među mladima ljudima na Kosovu, ali i u Srbiji. Ona je kao primjer iznevjerenih obećanja EU navela liberalizaciju viznog režima za Kosovo, koja još nije odobrena iako je Priština ispunila sve uslove.
Fon Kramon se saglasila i da je mnogo toga u rukama pregovarača, ali i ocijenila da je potrebno i da oni pokažu mnogo veću posvećenost nego posljednjih mjeseci. Evropsku uniju, prema njenim riječima, ljudi u regionu ne vide samo kao posrednika, nego i kao nekog ko vodi i ko mora da preuzme aktivniju ulogu i pogura određene stari.
(Beta)
