Rusko-ukrajinska porodica Prokopjev izbjegla je iz Rusije u Srbiju u srpsko selo Jaša Tomić.
U selu Jaša Tomić, na samoj granici sa Rumunijom, već decenijama složno žive Srbi, Rumuni, Mađari, Rusi, Slovaci, Romi, Nijemci, a od prije nepunih godinu dana svoj dom tu je pronašla rusko-ukrajinska porodica Prokopjev. Rusiju su, kažu, napustili iz moralnih razloga i zbog egzistencije. Jurij je fotograf, a Darija šije haljine i kostime za fotomodele.
"Kada je počeo rat, riješili smo da se selimo. Srbija je bila zemlja u kojoj smo vidjeli naš dalji život. Kupili smo staru kuću, koju polako renoviramo. U selu ima mnogo dobrih ljudi koji nam pomažu i zahvalni smo im na tome. Otvorio sam studio za fotografiju kako bi svojoj porodici obezbijedio egzistenciju. Sada smo žitelji Jaše Tomića i srećni smo konačno. Pola familije je u Ukrajini, a pola u Rusiji, čujemo se sa njima i podržali su naše preseljenje", kaže Jurij Prokopjev.
Supruga Darija kaže da njihov sin Leo ide u vrtić i uči srpski. Inače, ovo selo je nakon poplava 2005. godine, napustio veliki broj ljudi, pa je ostalo svega nekoliko stotina ljudi.
"Imamo sreću da je njegova vaspitačica učila ruski u školi i pomaže mu da se bolje uklopi sa djecom. Uz pomoć komšinice Savjete koja govori ruski, muž i ja učimo srpski. Prošle nedjelje nam je u gostima bila moja majka. Srećna je što nas je vidjela posle tri godine, ali je i oduševljena selom i komšijama", dodaje Darija.
Mještani u selu su ih dobro prihvatili i kažu da su pravo osvježenje. Svaka promjena sredine umije da bude teška, kažu psiholozi, i podsećaju da je poželjna pomoć i podrška u periodu prilagođavanja.
"Nije im lako da se uklope, njihova djeca idu u školu i slušaju jezik koji do sada nisu imali priliku da čuju. Djeca ne mogu lako da stupe u odnose sa drugom djecom, jer se još uvijek ne razumiju, uče gradivo na jeziku koji nije njihov, dakle teško je. To se isto odnosi na poslove roditelja, na komšiluk, nabavke. Jako je važno da shvatimo da im nije lako, da ovde nisu iz hira, a i da su iz hira treba da budemo bolji ljudi", objašnjava Ana Mirković, psiholog.
Rusi izbjegli u srpsko selo koje je bilo gotovo izumrlo: "Ima mnogo dobrih ljudi koji nam pomažu"
Rusi i Ukrajinci traže posao u Srbiji
Na evidenciji nezaposlenih je oko 500 stranaca, među njima je po pedesetak Rusa i Ukrajinaca.
"Oni na našoj evidenciji imaju sva ona prava koja su rezervisana i za domaće tražioce zaposlenja. Sa druge strane, ukoliko žele da se radno angažuju moraju da dobiju radnu dozvolu, prije toga svakako boravišnu dozvolu. Vidimo da je veliko interesovanje pogotovo ruskih državljana za dobijanje radne dozvole. Mi smo u ovoj godini izdali 1.700 radnih dozvola državljanima Ruske Federacije, Ukrajincima nešto manje", navodi Zoran Martinović iz Nacionalne službe za zapošljavanje.
Iz Centra za pomoć tražiocima azila kažu da Ukrajinci imaju pravo na privremenu zaštitu. Tu mogućnost je prošle godine iskoristilo oko 1.200 ljudi. Većina, međutim, pokušava da se snađe na neki drugi način, mimo postupka azila. Rusi retko traze azil, a boravak ovdje rešavaju osnivanjem firme ili zaposlenjem. Koliko je u ovom trenutku Ukrajinaca i Rusa ostalo u Srbiji teško je procijeniti, jer, kako kažu u centru, mnogi ulaze u zemlju i izlaze iz nje po nekoliko puta.
(Mondo)