Vjeran Tomić (43), koga su pariški mediji prozvali "srpski spajdermen" je Francuz hrvatskog porijekla!
Ovaj vješti Balkanac optužen je zbog sumnje da je prošle godine iz Muzeja savremene umjetnosti u Parizu ukrao pet remek-djela Pabla Pikasa, Kloda Monea i Amadea Modiljanija ukupne vrijednosti sto miliona evra.
Iako je važio za jednog od najprofesionalnijih pljačkaša koji je naoružan samo odvijačem ili samostrelom, Tomić nije uspio da preproda ukradenu robu, pa je skupocjeni plijen završio smrskan u smeću.
Tomić, koji je zbog svoje vještine obijanja dobio nadimak Spajdermen, pripadao je organizovanoj grupi provalnika s prostora nekadašnje Jugoslavije koja u Francuskoj postoji od šezdesetih godina prošlog vijeka, piše "Blic".
Prije prošlogodišnjeg hapšenja, Tomić se iza rešetaka nalazio 1999. i 2000, poslije serije provala od kojih je posljednja bila dom rektora jednog od francuskih univerziteta, odakle je odnio slike Kamila Pizara i Iva Brajera vrijednih 450.000 evra.
Poslije hapšenja u Tomićevom skrovištu policija je otkrila 13 slika, uglavnom iz 17. vijeka, veliku količina nakita, ali i brojne časopise i kataloge koji su sadržali podatke o ukradenim umjetninama.
Tomić je u provale išao naoružan samostrelom, kojim bi na krov objekata ispaljivao kuke za koje je bio zakačen konopac. Tako je, prije drugog hapšenja 2000, opljačkao dva velika stana dok su vlasnici još u njima spavali, iz kojih je odnio dvije slike Renoara i po jednu Morisa Utrila, Žorža Braka, Andrea Derena i Amadea Modiljanija, kao i nakit vrijedan 150.000 evra.
Deset godina kasnije, naoružan samo električnim odvijačem kojim je skinuo šarke sa prozora, hrvatski Spajdermen je iz pariskog muzeja savremene umjetnosti odnio pet slika Pikasa, Matisa, Braka, Modiljanija i Ležea.
Međutim, iako slike poznatih umjetnika vrijede milione evra, Nikola Kusovac, penzionisani kustos Narodnog muzeja u Beogradu, smatra da one nisu dobar plen. Prema riječima ovog stručnjaka, te slike kradu "amateri koji nisu upućeni u način funkcionisanja tržišta umjetnina".
"Svi muzejski eksponati evidentirani su u posebne kataloge, gdje se unosi njihov detaljan opis, što je slučaj i s Pikasovim slikama "Glava konja" i "Čaša i bokal", ukradenim prije tri godine iz muzeja u Švajcarskoj.
Ukoliko neko bude želio da ih proda, one će vrlo lako biti prepoznate, pogotovo sada, kada su čak i njihove fotografije objavljene. Upravo zato smatram da je njih ukrao potpuni amater, koji ne zna kako funkcioniše ovo tržište", smatra Kusovac.
On podsjeća da se sličan primjer dogodio u Srbiji 1996, kada je iz Narodnog muzeja ukradena "Kupačica" Ogista Renoara, čija je vrijednost procijenjena na milion i po dolara, a čiji su kradljivci uhapšeni vrlo brzo, kada su pokušali da je prodaju za 40.000 evra. Takva dijela niko nije smio da kupi.
"Kada lopovi shvate da ne mogu da prodaju ukradene slike, oni ih zbog straha od policije skrivaju veoma dugo ili ih uništavaju. To je pravilo, što se vidjelo u slučaju takozvanog Spajdermena, koji je prošle godine ukrao slike Pikasa, Monea i Modiljanija iz muzeja u Parizu, a za koje se pretpostavlja da su završile u đubretu", ističe Kusovac.
Iako se često u medijima pojavljuju tvrdnje da su krađe slika velike vrijednosti naručene od nekog moćnika, nekadašnji kustos Narodnog muzeja objašnjava da su te tvrdnje naivne.
"To je besmislica. Ljudi koji imaju dovoljno sredstava da legalno kupe Pikasa nikada neće kupiti kradenu robu, pa da je poslije drže u sefu ili u banci.
Ukoliko neko izdvoji toliki novac za jedno remek-djelo, on želi da mu slika stoji na zidu, a ne da mora da je krije", kaže Kusovac, ali ipak dodaje da naručene krađe mogu da se dogode ukoliko su u pitanju "neki hramovi ili crkve u kojima umjetnine nisu popisane, gdje se odnose samo značajne i vrijedne stvari bez dokumentacije", prenosi "Blic".
(MONDO)
