Makron pred posjetu Beogradu: Ideja da Srbija može da balansira između velikih sila je iluzija

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da dolazi u Srbiju s jednostavnom porukom da je EU i njenim zemljama članicama potrebno da imaju jednu snažnu i demokratsku Srbiju u njihovom okrilju

"Srbija, s pravom uvjerena u posebnost svoje sudbine i ponekad očvrsla od izazova koje je ona pred nju stavljala, ne treba da se plaši za svoj identitet i svoju suverenost ulaskom u EU", naveo je Makron u autorskom tekstu za "Politiku", uoči današnje dvodnevne posjete Srbiji.

Uprkos već snažnoj bliskosti Srbije i EU, kaže on, pristupanja EU ne privlači onoliko koliko bi trebalo, dok se u pozadini miješaju zabrinutosti i zamor, posebno u vezi s ritmom pristupnih pregovora, ali ponekad i nepovjerenje, koje svoj izvor ima u novijoj istoriji i u sukobljenim ili konfliktnim sjećanjima.

Makron je istakao da Srbija u potpunosti ima svoje mjesto u okrilju EU kao velika centralna zemlja ovog regiona, koja je sposobna ne samo da bude glavni graditelj budućnosti pomirenja i saradnje u regionu već, ako to želi, snaga inspiracije i pokretačka snaga.

Podsjećajući na rat u Ukrajini, Makron je naveo da ideja da Srbija može da traži svoj put u vječitoj igri balansiranja između sila koje će u njoj vidjeti samo piona za žrtvovanje na šahovskoj table, predstavlja samo iluziju, jer, smatra on, Srbija će moći da ostane Srbija samo u okrilju EU, i jer, poput Francuske, teži ka nezavisnosti i suverenosti.

"Stratešku autonomiju ćemo zajedno izgraditi obezbjeđujući sebi sredstva da osiguramo našu bezbjednost i jačajući našu saradnju u odbrani. Ali ćemo je, takođe, izgraditi u oblasti industrije u svim sektorima gdje moramo da se ujedinimo kako bismo bili otporniji u odnosu na bespoštednu međunarodnu utakmicu, u oblasti kritičnih sirovina, lijekova, vještačke inteligencije... Tu takođe Srbija ima ključnu ulogu u okviru jedne proširene i ojačane EU", dodao je on.

Makron je naveo da za građane Francuske, kao i za građane drugih država članica i uskoro za građane Srbije, EU jeste i ostaće jedna od najčvršćih brana protiv populizma, demagogije i ekstrema.

Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Makron je naveo da će on lično, kao i EU, ostati angažovan, na sprovođenju Ohridskih sporazuma, a najprije na uspostavljanju zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu i Metohiji.

Makron je istakao da put ka normalizaciji, koji su predložćili Francuske i Njemačka uz podršku SAD, čuva suštinu, mogućnost za Srbe da žive na Kosovu i Metohiji, uz poštovanje zakona, ali ne odričući se svog identiteta, ni svojih prirodnih veza sa Srbijom, ali znači i i postojanje garancija koje se tiču očuvanja srpskog kulturnog i vjerskog nasljeđa.

U tekstu gdje u nazivu Kosovo i Metohija, Metohiju stavlja u zagrade, Makron je podsjetio da 2019. govorio o neophodnoj hrabrosti da bi se došlo do kompromisa po pitanju Kosova i Metohije.

On je naveo da su tim prijedlogom Francuska, Njemačka i SAD htjeli da pomognu regionu da izbjegne da se ređaju unilateralni potezi, neodmjerene izjave, podizanje tenzija čije su glavne žrtve ljudi koji žive na terenu posebno srpska manjina na Kosovu i Metohiji.

"Ovaj put je trasiran: sve što usporava napredak na tom putu ide nauštrb ljudi koji tamo žive. Uveren sam da je ovaj kompromis u skladu s interesima Srbije i, uz sve sagledavanje snažnih osećanja Srba po tom pitanju, poštujući ih, pozivam Srbiju i pozivam mlade u Srbiji da izaberu mir i da izaberu budućnost", ocijenio je Makron.

Francuski predsjednik je istakao da njegova posjeta Beogradu, nove etape koje Srbijai Francuska postavljaju za bilateralnu saradnju, stvarno strateško partnerstvo koje grade, apel koji je uputio za odlučno angažovanje Srbije u pristupanju EU, sve to čini jednu poruku povjerenja u zajedničku budućnost i takođe najbolji je način da se njeguje i produbljuje tako dragocjeno prijateljstvo dvije države.

Makron je u tekstu naveo da mu je čast što dolazi u Srbiju na poziv predsjednika Aleksandra Vučića poslije prve posjete u kojoj je bio prije pet godina, s ambicijom da ponovno poveže niti jednog davnašnjeg prijateljstva, koje se kalilo na frontu Prvog svjetskog rata sa još živim sjećanjima na vojsku na Solunskom frontu.

"Tada sam bio duboko dirnut toplinom dočeka koji mi je upriličen i koji je još više učvrstio moje uverenje u snagu i vitalnost veza koje spajaju nas, Francuze i Srbe“, dodao je on, navodeći da se od tada odnosi dvije zemlje, trgovinska razmjena i partnerstvo razvijaju, a dokaz su mnogi projekti u oblasti energetske tranzicije i u kulturi.

(MONDO)