Branioci Stojana Župljanina uložili su žalbu na rešenje o izručenju Župljanina Haškom tribunalu.
O žalbi odbrane odlučivaće vanraspravno veće Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu.
Po Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom, na odluku vanraspravnog veća ne postoji pravo žalbe, a konačnu odluku o izručenju donosi Ministarstvo pravde.
Župljanin je 13. juna tokom saslušanja pred istražnim sudijom Posebnog veća za ratne zločine Dragana Plazinića odbio da primi optužnicu, ali mu je ona usmeno predočena. On je uhapšen 11. juna u Pančevu, a nakon hapšenja negirao je identitet i tvrdio da se zove Branislav Vukadin.
Analizom DNK uhapšenika i njegovih roditelja potvrđen je Župljaninov identitet i određen mu je pritvor do 30 dana.
Prema proceduri utvrđenoj Zakonom o saradnji sa Haškim trubunalom, Župljanin bi mogao biti izručen tom sudu u roku od tri dana, a najkasnije za devet dana kada isteknu svi rokovi za donošenje rešenja i žalbu.
Župljanin je optužen za zločine nad Muslimanima i Hrvatima u Bosanskoj krajini 1992. Prema optužnici, on je, kao načelnik Centra službe bezbednosti u Banjaluci, bio najviši policijski oficir u samoproglašenoj Autonomnoj Regiji Krajina. Optužen je u 12 tačaka za progon, istrebljenje i ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, nehumana dela, deportacije, bezobzirno razaranje naselja i verskih i kulturnih objekata.
Župljanin je rođen 1951. godine u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, u Bosni i Hercegovini. Oženjen je i ima dva sina, koji žive u Banjaluci.
Posle hapšenja Župljanina, u bekstvu su još trojica haških optuženika - Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Goran Hadžić.
(Beta)