Godišnjica zločina u operaciji "Bljesak"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da žrtve koje su pale tokom hrvatske agresije u akciji "Bljesak" 1995. godine treba da budu opomena svima da odnose na ovim prostorima grade na principima mira i uvažavanja suživota.

Dodik je u Gradišci, na obilježavanju 17-godišnjice egzodusa Srba tokom "Bljeska", rekao da za ubistva srpskih civila iz Zapadne Slavonije do sada niko nije odgovarao i pozvao sve nadležne institucije da zbog mira i tolerancije nađu i procesuiraju odgovorne i nalogodavce ubijanja civila.

"Onima koji su u haosu morali da napuste svoje kuće i krenu u neizvjesno izbjeglištvo nije dozvoljeno ni da odu, već su ubijeni na cesti i zbog toga ovo mora da ima svoj pravni epilog", poručio je Dodik.

On je izrazio očekivanje da će se to jednog dana desiti, ali da to ostaje kao teška mora svima koji se svake godine na ovom mjestu okupljaju i konstatuju istu stvar da za zločin još niko nije odgovarao.

U hramu Pokrova Presvete Bogorodice služen je parastos za vojnike i civile stradale u "Bljesku", a Dodik je zajedno sa načelnikom opštine Gradiška Nikolom Kraguljem položio vijence na spomenik žrtvama te akcije ispred crkve i sa mosta na Savi bacio vijenac kao znak sjećanja na stradale u maju 1995. godine.

Obilježavanju 17-godišnjice egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije prisustvovali su i predstavnici Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina, Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", Udruženja Srba izbjeglih iz Zapadne Slavonije, Udruženja "Suza" iz Beograda, te Boračke organizacije Gradiška.

Danas se navršava 17. godina od ofanzive hrvatskih snaga na područje zapadne Slavonije koje je do tada bilo u sastavu samoproklamovane Republike Srpske Krajine (RSK) i pod zaštitom Ujedinjenih Nacija.

Oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je iz više pravaca manje od 4.000 pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine 1. maja u 5.30 sati, a stanovništvo je zatečeno na spavanju.

Iznenadnim udarom presječeni su gradovi Pakrac i Okučani s okolinom, a u okruženju hrvatskih snaga našlo se 6.000 Srba, što znači da je napadača bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a odnos broja vojnika četiri prema jedan.

Umjesto da spriječe agresiju, zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta.

Narod Zapadne Slavonije krenuo je u egzodus spašavajući gole živote, a na putu prema "mostu spasa" preko rijeke Save, koji vodi u Republiku Srpsku, kolone srpskih izbjeglica sustizale su avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci.

Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčeni noževima.

U akciji "Bljesak" stradao je veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo to područje.

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji je predstavljen 24. jula 2003, u akciji "Bljesak" pripadnici hrvatske vojske ubili su ukupno 83 srpska civila.

Od tog broja, njih 30 ubijeno je u napadima na izbjegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra Veritas iz aprila 2003, prvih dana maja 1995. ubijeno je ili nestalo 283 Srba iz zapadne Slavonije, među kojima 57 žena i devetoro djece do 14 godina starosti.

U julu 2010. na mjesnom groblju u selu Medari u blizini Nove Gradiške u zapadnoj Slavoniji, ekshumirano je 28 tijela, među njima i djece, iz zajedničke grobnice nastale tokom akcije "Bljesak", a u maju prošle godine ekshumirano je 48 Srba ubijenih u toj akciji na mjesnom groblju u selu Vrboljani.

Dokumentaciono-informativni centar Veritas je saopštio, u novembru 2011, da je u Zagrebu identifikovano 14 posmrtnih ostataka Srba koji su poginuli u akciji hrvatske vojske i policije "Bljesak", kao i da je do sada eshumirano 111 srpskih leševa iz zajedničkih grobnica u Medarima (28), Okučanima (34), Vrboljanima (48) i u Šeovici (1).

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina samo 75 lica, od toga 37 na području RS, bilo da su avionskim bombama ili artiljerijskim granatama ubijeni na desnoj obali Save, bilo da su na tu stranu rijeke mrtvi prevezeni ili umrli od zadobijenih povreda, dok je ostalih 38 identifikovano od marta prošle do aprila ove godine.

Civili koji nisu mogli ili nisu željeli da napuste ognjišta, ako su imali sreću da prežive, smješteni su u logore za civile, dok su srpska imanja i pravoslavne svetinje opljačkani, opustošeni i uništeni.

U "Bljesku" je zarobljeno oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine.

Nakon zarobljavanja, hrvatski sudovi su velikih broj Srba osudili na dugogodišnje kazne zatvore za različite vrste navodnih zločina, a nekoliko desetina zarobljenika bilo je više godina u zloglasnom logoru Lora u Splitu.

Dan po otpočinjanju akcije "Bljesak" bivši predsjednik RSK Milan Martić naredio je raketiranje Zagreba koje je trajalo dva dana, zbog čega je kasnije optužen pred Haškim sudom i osuđen na 35 godina zatvora.

Snage bivše RSK ispalile su na grad 23 projektila i tada je poginulo šest ljudi, a 176 osoba je ranjeno.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji "Bljesak" i "Oluja" Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana (preminuo 1999. godine).

U aprilu 2001. godine haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GŠ Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija "Medački džep", "Bljesak" i "Oluja".

Haški istražitelji su, takođe, saslušali više osumnjičenih hrvatskih oficira, ali protiv njih nisu podignute optužnice.

U julu 2005. godine Tužilaštvo je primilo prijavu protiv generala Mladena Kruljca, zbog ratnog zločina u zapadnoj Slavoniji u vrijeme operacije "Bljesak".

Ta prijava proslijeđena je i nadležnom tužilaštvu u Slavonskom Brodu, ali protiv njega nikada nije podignuta optužnica.

Mjesec dana kasnije, povodom 10. godišnjice akcije Oluja, kojom su hrvatske snage povratile kontrolu nad Kninskom krajinom, tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić unaprijedio je Kruljca u čin general-pukovnika.

MUP Republike Srpske je 2008. podnio krivične prijave Odjeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH protiv najviših predstavnika hrvatske vojske i policije, ali je predmet još u "fazi analize".

I Tužilaštvo za ratne zločine Srbije otvorilo je pretkrivični postupak za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog nad 10 mještana u selu Merdare, ali je i ovaj predmet još u "fazi prikupljanja informacija".

Nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum prošle sedmice podnijele su krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika.

Prijava je podnijeta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su maltretirale ratne zarobljenike u logorima smještenim u nekoliko gradova, prije svega u Varaždinu, gdje je tretman bio najbrutalniji.

U Varaždinu je oko 500 zarobljenika s područja Pakraca, koji su se predali 4. maja, dvije sedmice bilo prebijano i mučeno, ali i lišavano sna i ponižavano.

Većina njih je nakon puštanja otišla konvojem UN-a u BiH.

U operaciji "Bljesak" Hrvatska je dovršila etničko čišćenje u kome je, počev od 1991. godine, iz zapadne Slavonije izgnano oko 67.000 Srba, a vratilo se samo 1.500, uglavnom, starijih ljudi.

"Bljesak" je potpuno promijenio etničku strukturu tih krajeva u odnosu na 1991. jer su u kuće izbjeglih Srba u velikom broju došli doseljenici iz BiH i s Kosova, pa tako i Okučani, prije rata srpska varošica, sada imaju više stanovnika Hrvata.

Upravo u Okučanima predstavnici hrvatske države svakog 1. maja kao pobjedu slave dan kada su zauzeli zapadnu Slavoniju uz gubitke od 42 mrtva i 162 ranjena pripadnika svojih oružanih snaga.

(agencije/MONDO)