U Hrvatskoj se generalno poštuju vjerske slobode, ali postoje slučajevi diskriminacije manjinskih vjerskih grupa, smatraju u Stejt departmentu.
Takođe tu je i neriješeno pitanje povraćaja crkvene, naročito srpskopravoslavne i jevrejske imovine oduzete za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, ocenila je američka Vlada u Izvještaju o vjerskim slobodama u svijetu za 2011. godini u 199 zemalja u svijetu.
Ustav, ostali zakoni i politika štite vjerske slobode i vlasti ih, generalno uzevši, poštuju, navodi se u dijelu izvještaja Stejt departmenta posvećenom Hrvatskoj, uz isticanje da postoje izvještaji o njihovom kršenju i društvenoj diskriminaciji na osnovu vjerske pripadnosti.
Upozorava se na dugogodišnje neriješeno pitanje povraćaja imovine Srpske pravoslavne crkve (SPC) i jevrejskih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, oduzete za vrijeme ustaškog i komunističkog režima.
"Američka vlada podstiče vladu (Hrvatske) da usvoji nediskriminirajuće mjere za povraćaj imovine oduzete za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata", ističu u Stejt departmentu.
Što se tiče SPC, dok u Zagrebu nije ostvaren napredak, Dalmatinska eparhija SPC uspjela je da realizuje svoj glavni zahtjev, odnosno povraćaj zgrade uz eparhijsko sjedište u Šibeniku.
SPC još nije dobila građevinsku dozvolu i saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture za nastavak gradnje pravoslavne crkve u Splitu koju je počela još pre Drugog svjetskog rata, a nezadovoljna je i brzinom obnove pravoslavnih objekata u drugim dijelovima zemlje.
Nekoliko jevrejskih vjerskih objekata, kao što je zgrada Hevra Kadiše u centru Zagrebu, i dalje se potražuju, a Jevreji u Hrvatskoj žale se da povraćaj već godinama stoji u mjestu.
Kao pozitivan primjer izdvaja se uknjiženje vlasništva nad ljetnjim kampom u mjestu Pirovac kod Šibenika u septembru 2011. godine. Ako se zanemari povraćaj imovine, SPC je zadovoljna time što je pravoslavnim sveštenicima omogućeno obavljanje vjerskih obreda u bolnicama i zatvorima, kao i u vojnim i policijskim strukturama, što ranije nisu mogli.
SPC je pohvalila i zagrebačke gradske vlasti za značajnu donaciju kojom je dovršena zgrada gimnazije "Kantakuzina Katarina Branković" za 87 učenika u kojoj se nastava obavlja od prošle jeseni.
Za razliku od jevrejskih i pravoslavnih zajednica, rimokatolička i muslimanska postupak povraćaja imovine u 2011. godini ocjenjuju zadovoljavajućim, imajući u vidu ekonomsku krizu i mogućnosti hrvatske vlade, ističe se u izvještaju.
Iako većina vjerskih čelnika i nevladinih organizacija smatra da su etnički i vjerski odnosi u društvu stabilni, na društvenu diskriminaciju i slučajeve napada na vjerske objekte u 2011. žalili su se jevrejski, pravoslavni i islamski vijernici, pri čemu Stejt department upozorava da hrvatska policija nije otkrila počinioca nekih od tih krivičnih djela.
Muslimani su prijavili teškoće na koje nailaze žene kad pokušavaju da izvade ličnu kartu s fotografijama na kojima im je pokrivena glava, a pravoslavni sveštenici žale se da se Srbi, zbog straha od društvene diskriminacije, plaše izjašnjavati kao pravoslavci, naročito u mjestima gdje nisu u većini.
Navode se slučajevi vandalizma na vjerskim objektima kao što je ispisivanja nacističkih kukastih krstova na ulazu u zgradu jevrejske zajednice u Splitu u maju 2011. i u slova U na ulazu u crkvu Svetog Ilije u Zadru u februaru i avgustu te godine. U oba slučaja policija je istražila, ali nije identifikovala počinioce, ističe se u izvještaju.
(Tanjug)
