Kao odgovor na hrvatsku podršku nekadašnjim štedišama Ljubljanske banke, slovenci podsjećaju na Istarske željeznice.
Slovenački odgovor na hrvatsku podršku tužbama protiv Ljubljanske banke zbog neisplaćene devizne štednje mogli bi biti troškovi koje je Slovenija imala upravljajući Istarskim željeznicama koje su do 1990. poslovale u okviru tadašnjeg Željezničkog preduzeća Ljubljana.
"U javnosti se mnogo govori o sporu i napetostima koje izaziva dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, ali skoro ništa o nepodmirenim računima koji su ostali prilikom zamjene imovine državnih željeznica, piše slovenački list "Delo"' koji tvrdi da Slovenija u okviru sukcesije od Hrvatske može tražiti 142 miliona evra.
Navodno je riječ o gubitku koji je slovenačko preduzeće imalo na istarskim prugama kojima je upravljalo do 1990. godine.
Tada su se nove vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji po teritorijalnom principu dogovorile da upravljanje istarskim prugama od slovenačkih preuzmu hrvatske željeznice, a da upravljanje prugama u Prekomurju prema Mađarskoj kojima se upravljalo iz Zagreba preuzmu slovenačke željeznice.
Dogovor je bio asimetričan, jer je imovina istarskih željeznica bila veća, a uz to je po pisanju "Dela" ljubljansko željezničko preduzeće na istarskim prugama imalo gubitke.
Visina mogućih potraživanja iz tog naslova prema Hrvatskoj mogla bi iznositi 142 miliona evra, zajedno s kamatama, od kojih se sto miliona odnosi na zabilježene gubitke istarskih željeznica od 1974. do 1990. godine, a ostatak na stambeni fond istarskih željeznica koji je prepušten Hrvatskoj.
List piše da je sporazum o zamjeni imovine željeznica po teritorijalnom principu zaključen na jednom sastanku tadašnjih ministara saobraćaja u slovenačkom zamku Mokrice 1990. godine, o čemu postoji i protokol. Pitanje nadoknada za gubitke istarskih željeznica kasnije se nije mnogo isticalo, jer se očekivalo da će to biti riješeno u okviru sukcesije država bivše Jugoslavije. To pitanje sad bi moglo biti bilateralno otvoreno zbog insistiranja Hrvatske na problemu Ljubljanske banke, piše list.
Popis potraživanja koja bi Slovenija iz tog naslova mogla imati novinari "Dela" nisu mogli dobiti u ministarstvu spoljnih poslova, gdje su im saopštili da predmet treba biti riješen u procesu cjelovitog rješenja imovinskih odnosa dviju država i da se još od 1990. godine i sastanka tadašnjih ministara saobraćaja pitanje hrvatskih obaveza nije otvaralo na bilateralnim sastancima.
(Tanjug)
