Bez normalizacije odnosa Srbija i Kosovo neće biti primljeni u EU, kaže Marti Ahtisari.
Na pitanje da li dijalog Beograda i Prištine ima šanse na uspjeh, bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN u pregovorima oko budućeg statusa Kosova je kazao da najprije svi postignuti dogovori moraju biti primijenjeni, a puno toga je dogovoreno, a ostalo je neprimenjeno.
"To je prvi korak. Nijedna zemlja ne može pristupiti EU ako ima interne probleme i probleme sa susjedima", rekao je Ahtisari u razgovoru sa novinarima iz Srbije.
"Obe zemlje su nezavisne i treba da se ponašaju u skladu s tim", rekao je finski diplomata i dodao da ako žele da pristupe EU "moraju da nauče da žive zajedno".
On je ponovio da bez obzira na probleme iz prošlosti, EU neće prihvatiti Beograd i Prištinu ukoliko ne sarađuju sa susjedima. "Moramo gledati u budućnost i priznati da možemo stvarati novu budućnost koliko god teška bila prošlost", poručio je Ahtisari objema stranama.
Po pitanju rješenja za sjever Kosova Ahtisari je kazao da se ne zalaže za početak novih pregovora.
"Granice su kakve jesu, i one su bile takve kada sam počinjao pregovore. Savjet bezbjednosti UN je prihvatio te principe. Ne treba razmatrati neke planove 'B' ili 'C', već treba raditi na planu koji postoji. Ne treba stvarati probleme, jer to neće doprinijeti napretku ka EU", upozorio je bivši finski predsjednik.
"Ja želim da cijeli zapadni Balkan pristupi EU. To sam rekao i prije nego što sam počeo rad za UN", dodao je on. Ahtisari je naveo da kada je riječ o sjeveru Kosova njegov plan ne predviđa nikakav specijalni status.
Prema njegovim riječima, dobro funkcionišu šest srpskih opština na jugu, navodeći da se treba skoncentrisati na ekonomske teme, i zapošljavanje građana.
Potrebna je normalizacija odnosa bez obzira na ono što se desilo između Srbije i Kosova", rekao je Ahtisari navodeći da je "Srbija, poslije stravičnih događaja koji su se dogodili, izgubila svako pravo da vlada Kosovom."
"Nadam se da će Srbija i Kosovo jednog dana biti članice EU. Bio bih razočaran da to ne bude. Želim da to još doživim, a pošto sam star treba da požure", rekao je bivši finski predsjednik.
Ahtisari je naveo da je njegov plan uzeo u obzir sve strane, i dodao da, kada se radilo na prijedlogu rješenja, nije bilo nikakve saradnje sa Srbijom.
"Moje kolege i ja smo željeli da stvorimo najbolju zaštitu za manjine, posebno za Srbe na Kosovu. Mislim da nećete naći bolje mehanizme zaštite od onih u tom dokumentu", rekao je Ahtisari. On je ukazao da su "Srbi zaposleni u javnim institucijama na Kosovu bili zastrašivani da će izgubiti posao, i plate koje dobijaju iz Beograda, kada se radilo na prijedlogu rješenja".
"Nadam se da je puno vremena prošlo i da će svako iskoristiti mogućnosti koje plan nudi. Nije plan taj, već pristup koji zahtijeva poboljšanje sa obje strane", smatra bivši finski diplomata.
Ahtisari je naglasio da nisu samo vodeći političari ti koji treba da se mijenjaju i rukuju se, već su potrebne promjene u svakodnevnom životu, a za to je potrebno još vremena.
Upitan da li postoji razlog za strah kod Srba nakon što je okončana nadgledana nezavisnost, Ahtisari je kazao da smatra da je ovo "samo jedna stanica na dugom putu razvoja". Prema njegovim riječima ne radi se o dramatičnoj promjeni, jer se samo mijenja uloga međunarodne zajednice, ali akteri ostaju u drugačijem obliku na Kosovu.
On je naveo da Euleks ostaje i da će pomagati u oblasti zakonodavstva, kao i da postoje i drugi međunarodni akteri od kojih će prištinske vlasti tražiti da ostanu.
(Tanjug)
