• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Srbi po genima bliži Ircima nego Rusima

Istraživači iz SAD potvrdili zaboravljenu teoriju naučnika o porijeklu starog kontinenta. Srbi i Irci imaju zajedničke pretke.

 Srbi po genima bliži Ircima nego Rusima Izvor: MONDO

Evropljani su “od Balkana do Irske“ dio velike porodice koja se blisko povezala u posljednjih 1.000 godina, objavili su prije nekoliko dana američki naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji.

Poslije analize uzoraka genetskog materijala sa cijelog Starog kontinenta oni su bili zaprepašćeni rezultatima.

”Nevjerovatno je koliko su Evropljani međusobno povezani. Na genealoškom nivou svi u Evropi imaju tragove skoro istog skupa predaka od prije samo hiljadu godina”, rekao je koautor studije Grejem Kup, profesor ekologije i evolucije na Univerzitetu u Kaliforniji.

Ovakvi rezultati bili su predviđeni u teoriji prije više od deset godina, a sada imamo konkretne dokaze iz DNK podataka.

Ineče, danas je malo poznato i u samoj Srbiji da je u stvaranju te teorije i pionirskim istraživanjima mape gena evropskih naroda, s ciljem da se utvrde putevi evolucije i migracije i evolucije ljudskog roda veliku ulogu imao i Institut za nukelarne nauke “Vinča“. Zato rezultati američkih istraživača nisu bili iznenađenje za dr Dragana Alavantića iz Instituta koji je sa dr Sanjom Glišić rukovodio pionirskim istraživanjima evropskih gena.

”Uprkos sankcijama “Vinča“ je devedestih bila ne samo učesnik već jedna od referentnih institucija u pionirskom istraživanju genetskog materijala ljudskog roda i njegove evolucije. Naša laboratorija bila je jedna od deset izabranih koje su obrađivale matrijal, a to je bio izuzetan uspjeh s obzirom da je u projektu koji je vodio britanski institut iz Lestera učestvovalo 45 država”, kaže dr Alavantić za “Novosti.”

Rezultati tog međunarodnog istraživanja objavljeni su 2000. godine i izazvali su senzaciju, jer je utvrđeno da u uzorku iz Srbije ima više najstarijeg evropskog genetskog materijala, nego bilo gdje na Starom kontinentu. Iako su naučnici iz “Vinče“ smatrali da ispitivanja treba nastaviti, sve državne uprave, od tada do danas, su se oglušile o njihove molbe.

S druge strane, poslije ovih rezultata u svjetski projekat istraživanja mape gena uključile su sve susjedne države, Hrvatska, Mađarska, BiH, jer su shvatile da ova istraživanja imaju veliku naučnu, ali i političku težinu. Nažalost, kod nas političari nisu imali viziju”, rezignirano konstatuje dr Alavantić.

On ističe da se još tada pokazalo da je naše područje nastanjeno vrlo rano.

”Naravno, rezultati govore o ljudskoj vrsti a ne o nacijama, mada se u dnevnoj politici to rado i često zloupotrebljava. Činjenica je da je u Srbiji utvrđeno najviše starog genetskog materijala, kao što je činjenica da su arheolozi utvrdili da je ovde nastala najstarija metalurgija, da je kod nas Lepenski vir i centar Vinčanske civilizacije. To govori da je ovaj dio Balkana bio važna stanica u evoluciji i migracijama ljudskog roda ka sjeveru i zapadu Evropskog kontinenta”, naglašava dr Alavantić.

On podsjeća da su još ta rana istraživanja pokazala da u srpskom uzorku ima najviše najstarijeg genoma HG2 i da smo po tome bliže Gruzinima, Ircima i nekim Nordijcima nego - Rusima. Na mapi gena američkih istarživača takođe se pokazuje da stanovništvo Srbije ima genetsku “familiju“ u oblasti Normandije i u Irskoj. To se na prvi pogled kosi s teorijom da su bliski narodi genetski najsličniji.

”Američki istraživači sada smatraju da barijere kao što su planinski vijenci i jezičke razlike neznatno smanjuju povezanost među regionima. Međutim, svako istraživanje može se tumačiti na razne načine. Moguće je pretpostaviti da je u slučaju Srbije, Irske i Normandije riječ o izolovanim regionima gdje se očuvao izvorni genetski materijal Kelta, koji su u tim oblastima živeli. Bilo bi veoma korisno za Srbiju da se vrati u ovaj svjetski projekat mapiranja gena, s obzirom na to da smo bili jedni od njegovih utemeljivača“, zaključuje dr Alavantić.

(MONDO, foto Ilustraciija:Guliver/Getty Images/Thinkstock)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE