Predsednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je da će HDZ, stranka koja je u Vukovaru pobedila "za dlaku", sada preokrenuti toliko da će i svoj naziv pisati na ćirilici.
"Izbori su bili demokratski. Nije nijedan glas ukraden. Ljudi koji su došli autobusom, imali su pravo glasa i sve je po zakonu", rekao je Milanović, misleći na Srbe koji imaju prijavljeno prebivalište u Vukovaru, a žive drugde.
Hrvatski premijer dodao je i da od onih koji su "za dlaku dlake" dobili izbore očekuje da shvate posao odgovorno, a ne, kako je podsetio, "huškački kako su se ponašali do sada".
Poručio je da će se prava manjina u Vukovaru poštovati kao do sada jer za njih jamči hrvatska vlada, objavila je agencija Hina.
"Hrvatski zakoni će se sprovoditi, i to svako, pa i oni koji su dobili izbore, moraju da shvate, ali sada očekujem da potpuno promene ploču. Sad će to prestati da bude tema i verovatno će i natpis na HDZ-u biti na ćirilici, i to sto posto", ocenio je Milanović u razgovoru sa novinarima, prilikom obilaska nedavno poplavljenog područja županjske Posavine.
Novi vukovarski gradonačelnik Ivan Penava poručio je juče da želi da bude "gradonačelnik svih Vukovaraca", ali je istovremeno ocenio da je dvojezičnost u tom gradu, u kome trećinu stanovništva čine Srbi, uvedena "na silu i protivno zakonu".
Penava je pobedio u drugom izbornom krugu za 191 glas protivkandidata Željka Sabu. Za Penavu je glasalo 7.137 birača, što je 50,19 odsto, a za Željka Sabu, koji je na izbore izašao kao nezavisni kandidat, iako je u SDP, bilo je 6.946 birača ili 48,85 odsto.
U Vukovaru su raspisani i održani prevremeni izbori pošto gradska vlast nije na vreme usvojila budžet.
U tom gradu aktivan je štab za odbranu hrvatskog Vukovara, desničarsko udruženje, blisko HDZ-u, koje se skoro godinu dana bori protiv postavljanja dvojezičnih, latinično-ćiriličnih tabli, na zgrade državnih institucija.
Udruženje je bilo inicijator protesta na kojima su te table skidane i lomljene. Takođe je pokrenulo i inicijativu za održavanje referenduma o ćirilici, kojim bi se upotreba jezika nacionalnih manjina dozvolila isključivo u sredinama gde manjine čine polovinu stanovništva, a ne trećinu kao što je sada slučaj.
Do izjašnjavanja građana Hrvatske na tu temu još nije došlo, jer Ustavni sud treba da proceni opravdanost takvog referendumskog pitanja.