Beograd ostaje pri ideji da bude domaćin Samita Pokreta nesvrstanih 2011. godine. Vuk Jeremić podvlači da su Nesvrstani i dalje potrebni svijetu.
Pokret nesvrstavnih, uprkos tome što nema hladnog rata i bipolarnog svijeta, ima i dalje svrhu u suočavanjima sa izazovima savremenog svijeta poput siromaštva, finansijske krize, terorizma i zagađenja životne sredine, ocijenili su učesnici međunarodnog skupa u Beogradu.
Otvarajući konferenciju "Istorija i naslijeđe za miroljubivi svijet", šef srpske diplomatije Vuk Jeremić izjavio je da će Srbija dok teži ostvarivanju strateškog cilja ulaska u Evropsku uniju nastaviti da jača i produbljuje veze sa članicama Pokreta nesvrstanih.
Podsjetivši u govoru na inicijativu predsjednika Borisa Tadića da u Beogradu bude organizovan samit povodom 50. godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih, Jeremić je na konferenciji za novinare rekao da će o tome biti riječi na skupu kao i na zasijedanju Generalne skupštine UN kasnije ovog mjeseca.
Jeremić je izrazio je zahvalnost državama članicama Pokreta nesvrstanih na privrženosti temeljnim principima međunarodnog poretka i istakao da bi proslava 50. godišnjice Pokreta 2011. u Beogradu značila podsjećanje na naslijeđe osnivača i njegove univerzalne vrijednosti.
"Bezmalo 85 odsto nesvrstanih zemalja je solidarno da ne priznaju odluku samozvane vlade u Prištini da jednostrano proglasi nezavisnost Kosova", rekao je Jeremić i dodao da Srbija koristi sva diplomatska sredstva kako bi spriječila eventualne destabilizujuće posljedice jednostrane nezavisnosti Kosova.
Prema njegovim riječima, Srbija će nastaviti da slijedi "pažljivo odabranu, balansiranu i aktivnu" spoljnu politiku, čiji je strateški cilj članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Inače, učesnicima konferencije "Naslijeđe i istorija za miroljubivi svijet" uručeni su originalni srebrnjaci, izrađeni prije dvije decenije povodom Devetog samita nesvrstanih održanog u Beogradu.
Budući da je izvjestan broj srebrnjaka preostao iz 1989.godine, Narodna banka Srbije ustupila ih je Ministarstvu spoljnih poslova da ih pokloni učesnicima ove konferencije.
Predsjednik Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito bio je jedan od trojice osnivača Pokreta čija je prva konferencija održana 1. septembra 1961. u Beogradu gdje je održan i Samit nesvrstanih 1989. godine.
(agencije)