Prema posljednjoj procjeni hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 4.089.000 stanovnika, što je najmanji broj u posljednjih 25 godina.
Međutim, prema procjenama demografa, Hrvatska je pala i ispod četiri miliona jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih lica, piše "Večernji list".
U posljednjih sedam godina u Hrvatskoj se smanjio broj djece do 14 godina za skoro 60.000, a povećao se broj starijih od 65 i više godina za 74.000.
"Prema mom mišljenju, sada imamo ispod četiri miliona stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnije od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške privredne i socijalne probleme i posljedice za penzioni i zdravstveni sistem. Po udjelu mladih, vidi se da će mnoštvo škola nestajati", izjavio je demograf Anđelko Akrap sa Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Slično misli demograf Stjepan Šterc, koji tvrdi da Hrvatska danas ima manje od četiri miliona stanovnika.
"Najznačajniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan, jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika, pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 hiljada učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65.000 djece iz osnovne i srednje škole se iselilo u prethodnih 10 godina, i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150.000 ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400.000", rekao je Šterc.
List navodi da je u vreme posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine Hrvatska imala na 100 starijih od 65 godina 85 djece do 14 godina, dok je prošle godine na 100 starijih od 65 godina bilo 70 djece.
Prema tvrdnjama demografa, tu se ne radi samo o smanjenju stanovništva, nego o tome da svi građani trpe posljedice ovako loše starosne strukture stanovništva preko penzija i zdravstvenog osiguranja, jer neće imati ko da ih finansira.
Istovremeno, tvrde demografi, nemoguće je imati 4.089.000 stanovnika, a istovremeno 3.774.548 birača, koliko ih se vodi u registru Ministarstva uprave, a kako se navodi, takve brojke bi bile moguće samo ako su u birače ubrajana i maljoletna djeca.
