Srbija i Srpska iduće godine bi trebalo da zajedno zatraže odštetu od zemalja koje su učestvovale u NATO agresiji, ističe direktor Komisije za posljedice NATO bombardovanja Darko Laketić.
Prema njegovim riječima tokom bombardovanja upotrebljavani su i projektili sa osiromašenim uranijumom koji su kontaminirali mnoge prostore i velikom broju ljudi prouzrokovali razna maligna oboljenja, rekao je on za "Glas Srpske".
Laketić je podsjetio da su preliminarni rezultati koje je Komisija uradila sa Institutom za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" pokazali da kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja su rođena poslije 1999. godine, postoji određena tendencija rasta obolijevanja od malignih bolesti.
"Fokusiraćemo se na to da tražimo novac za sanaciju i lečenje ljudi. Srbija je bombardovana bez saglasnosti UN, protivpravno, tako da je to najmanje što zaslužujemo. Države koje su učestvovale u agresiji dužne su nam odštetu, da bismo očistili i sanirali životnu sredinu, a posebno nam je potreban za lečenje ljudi gde utvrdimo da je uzrok bolesti kontaminacija terena", rekao je Laketić za "Glas Srpske".
On je naveo da će početkom iduće godine sumirati rezultate koje su prikupili i predstaviti ih Skupštini Srbije, a potom podvući crtu da bi odlučili šta dalje činiti.
"Reč je o kompleksnom procesu, tako da ćemo kada sumiramo sve odlučiti u kojem smeru će ići dalje istraživanje i na koji način treba tražiti odštetu od zemalja odgovornih za kontaminiranost na našim prostorima prilikom NATO agresije, te prouzrokovana oboljenja", rekao je Laketić.
"Ako nećemo u NATO moramo mijenjati Dejton"
On je napomenuo da Srbija u stvari i nema šta dokazivati jer je bombardovana i zatrovana, ali da zbog toga što zapadne zemlje priznaju samo argumente nastoje da ubrzano istražuju i prikupe potrebnu dokumentaciju.
Laketić je istakao da su u ovom slučaju odlično sarađivali sa Republikom Srpskom, od koje i dalje očekuju podršku i zajednički rad.
"Srpska je podatke kojima raspolaže sabrala u publikaciji pod nazivom `Namjernom silom na Republiku Srpsku`, koja je nastala kao rezultat istraživanja šta se dešavalo u vrijeme NATO bombardovanja Srpske od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine, a koju je objavio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica", naveo je Laketić.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da su to istraživanje odmah poslali komisiji u Srbiji i ponudili im pomoć.
MONDO istražuje: Kako nas je NATO “osiromašio”
On naglašava da je Srpska ponudila sve svoje resurse Srbiji jer kada je riječ o tom pitanju treba zajedno da djeluju.
"NATO bombardovanje Srbije i Republike Srpske ni na koji način ne treba razdvajati, bez obzira na to što se desilo u različitim periodima. Spremni smo da zajedno tražimo odštetu, ali i da pokrenemo inicijativu za tužbu, međutim prvo moramo formalno-pravno vidjeti kako Srpska može podnijetu tužbu kao Republika Srpska s obzirom na to da smo dio BiH. Čekamo inicijalni poziv Komisije za dalje smjernice i djelovanja", rekao je Kojić.
Bombardovanje i piralen
Darko Laketić kaže da je tokom agresije na Srbiju NATO planski gađao industrijske trafo-stanice unutar fabričkog kruga u Kragujevcu, iz kojih se izlila ogromna količina ulja, koje sadrži otrovno i kancerogeno jedinjenje piralen.
"Na stotine radnika kragujevačke fabrike “Zastava” obolelo je od karcinoma pluća, jer su odmah nakon napada, bez posebne zaštitne opreme za biološke i hemijske katastrofe, istrčali da čiste ruševine fabrike gde se izlio piralen", naglašava Laketić.
Poražavajući su, kaže, rezultati do kojih su došli u okolini te fabrike.
"Bio sam zgranut što je većina tih radnika imala medicinsku dokumentaciju sa karcinomom pluća, jer smo mislili da je piralen otišao u zemlju. Međutim, to je poluisparljiva supstanca i svi koji su tada čistili fabriku oboljeli su nakon četiri i više godina, jer su samo par meseci bili izloženi kontaminiranim mjestima", naveo je Laketić i dodao da sada upravo završavaju i analizu procenata nastanka malignih oboljenja kod lica koja su bila tada u direktnom kontaktu sa piralenom.
