Bivši visoki zvaničnik Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Vlado Dragićević izjavio je danas pred haškim sudom da nekadašnji šef te službe Jovica Stanišić "nije bio agent CIA, već je taj odnos bio isključivo profesionalan".
"Mogu da se zakunem da ni ja, ni Stanišić nismo bili agenti CIA", rekao je Dragićević kao svjedok odbrane na suđenju Stanišiću i njegovom saradniku Franku Simatoviću-Frenkiju, optuženima za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.
Stanišićev branilac Ijan Edvards prethodno je svjedoka pitao: "Da li ste vi ikada bili agenti CIA?", aludirajući na jučerašnje svedočenje bivšeg britanskog ambasadora u Srbiji Ser Ajvora Robertsa (Ivor) koji je, na sugestiju tužioca, potvrdio da je Stanišić bio "tajni agent CIA".
Upitan "kakva je bila priroda odnosa" Stanišića i njegovih sa predstavnikom CIA u Beogradu, od 1992. godine i potom, Dragićević je odgovorio: "To je bila isključivo profesionalna priroda. Bio je to pravi profesionalni odnos".
Dragićević koji je, po svojim rečima, prisustvovao svim sastancima Stanišića sa predstavnikom CIA, precizirao je da je to bila "veza" u kojoj je Stanišić "nastupao kao predstavnik jedne službe prema drugoj službi" i "razmjenjivao podatke za koje je imao ovlašćenje".
Za saradnju Stanišića sa CIA, u kojoj je i sam učestvovao, Dragićević je kazao da se "bazirala na razumjevanju", a sastojala se od "razmjene informacija od koristi za obe strane".
Kao primer naveo je da je SDB Srbije 1992. predstavniku CIA dostavila "sve podatke" o vojno-političkoj situaciji u Republici Srpskoj Krajini, koji su bili "važni za primjenu Vensovog mirovnog plana".
"Bio je to pravi profesionalni odnos, za koji smo smatrali da može donijeti korist našoj službi i zemlji", rekao je Dragićević.
Po svjedoku, tema prvog susreta Stanišića sa službenikom CIA početkom 1992. bila je "kako da se utiče na političare".
"Ne mogu da se sjetim na koje, ali (tadašnji predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je bio jedan od njih", kazao je Dragićević.
Opisujući odnos Stanišića s Miloševićem, svjedok je rekao da je Milošević "gajio izuzetno nepovjerenje prema Stanišiću".
"Ne bih to nazvao strahom, ali, recimo, nepovjerenje... Većina iz Miloševićevog uskog kruga nije voljela Stanišića".
Miloševićeva supruga Mirjana Marković otvoreno je, po Dragićeviću, pokazivala "potpuno nepoštovanje" prema Stanišiću zato što je imala "posebnu zamisao kako bi stvari trebalo da se odvijaju", a ni šef SDB Srbije se s njom nije slagao.
Dragićević je danas ostao pri iskazu koji je dao na prvom suđenju Stanišiću i Simatoviću 2011. godine.
U tom svjedočenju on je kazao da je Stanišićeve kontakte sa CIA odobrio Milošević, koga je SDB izveštavala o "najvažnijim detaljima" razgovora, ali ne i o "profesionalnim stvarima o kojima predsednik države nije trebalo da se informiše".
Predstavnika CIA, čije ime u sudnici nije pominjano, najviše su interesovale "informacije SDB Srbije sa terena u Hrvatskoj i BiH", kao i "Miloševićeve aktivnosti", svjedočio je Dragićević.
SDB je "pokušavala da objasni Miloševićev pristup" i "dostavljala podatke koje je CIA tražila".
Svjedok je izjavio i da je 1993. godine "u nekoliko navrata išao u istočnu Bosnu s predstavnikom CIA" da bi "provjerili da li na određenim mjestima, za koje je CIA imala podatke, postoje masovne grobnice" nesrba.
"Kasnije je i američki državni sekretar Madlen Olbrajt (Madeleine Albright) došla da se uvjeri u postojanje masovnih grobnica", dodao je Dragićević.
Zvanični protokol o saradnji SDB Srbije i CIA bio je potpisan 1996. godine, a Amerikance su najviše zanimali sprovođenje Dejtonskog sporazuma, bezbjednost američkih vojnika i borba protiv međunarodnog terorizma.
U okviru te saradnje, 1995. godine je bio uspostavljen "punkt CIA" u Republici Srpskoj, uz pomoć SDB Srbije, rekao je Dragićević.
On je svjedočio i o Stanišićevom doprinosu oslobađanju više od 450 vojnika Unprofora koje su bosanski Srbi uzeli za taoce u maju 1995. godine.
"Stanišić je na svoju inicijativu, uz odobrenje Miloševića, preduzeo korake da taoci budu oslobođeni. Milošević je bio skeptičan da se bilo šta može učiniti. U to vrijeme Milošević nije imao kontakte s Vojskom Republike Srpske zbog sankcija Srbije prema RS", rekao je Dragićević.
Procjena SDB Srbije je, kako je rekao, bila da su se "stvari otele kontroli" i da uzimanje talaca "šteti svim Srbima".
U prvom susretu tokom krize s taocima, Stanišić, koga je Dragićević pratio, pokušao je da predsjedniku RS Radovanu Karadžiću u Bijeljini "objasni negativne aspekte i posljedice" uzimanja talaca, uključujući "mogući napad NATO u cilju njihovog oslobađanja".
Razgovori su bili "teški i mučni", a Karadžić je "tražio materijalnu i logističku podršku Srbije koju mi nismo mogli da mu obećamo", kazao je svjedok.
Liderima Srba u Kninskoj krajini, Milanu Martiću i Milanu Babiću, koji su takođe bili prisutni, Stanišić je rekao da je "ludost" ideja o proglašavanju ujedinjenja Republike Srpske Krajine i RS, čemu su oni bili skloni.
Stanišić je kasnije pokušavao da ubijedi i komandanta Vojske RS Ratka Mladića da pusti taoce. "Isključiva odgovornost za uzimanje talaca pada na VRS i generala Mladića", ocijenio je Dragićević, dodavši kasnije da je to bila i odluka političkog vrha RS.
Po riječima Dragićevića, SDB Srbije je imala i "neprovjerene informacije" da je tadašnji komandant Ratko Mladić "htio da ubije Stanišića, Simatovića i mene kad smo bili u njegovom štabu u Han Pijesku".
Svjedok je izjavio da je Stanišić zbog zasluga u oslobađanju talaca, a kasnije i oslobađanju francuskih pilota oborenih aviona, 1996. u Parizu dobio "medalju francuske obavještajne službe DGSE".
Iste godine, delegacija SDB Srbije na čelu sa Stanišićem, u kojoj je bio i Dragićević, posjetila je CIA. Delegacija američke obavještajne službe bila je u Beogradu u martu 1996, rekao je on.
Dragićević je potvrdio da je CIA u zvaničnim dokumentima ocijenila da je "SDB Srbije vrlo uspješna služba koja se uspješno nosi s desnim ekstremizmom u sprovođenju mirovne politike državnih organa i predsjednika" Miloševića.
"Saradnja CIA i SDB Srbije bila je za američku stranu "od izuzetne važnosti za sprovođenje Dejtonskog sporazuma i za bezbjednost američkih vojnika u BiH", rekao je Dragićević koga će sutra unakrsno ispitivati tužioci.
