Crna Gora ove godine namjerava da započne izgradnju samo jedne hidroelektrane i to na rijeci Komarnici.
Ova odluka vlade Crne Gore ne bi se ticala bilo koga u Srbiji da u ovom slučaju nije prenebregnuta činjenica da je idejno rješenje, shodno Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji, urađeno u saradnji EPCG i našeg javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije, bez čije saglasnosti od ovog projekta neće biti ništa.
Naime, nekoliko ekoloških organizacija iz Crne Gore, poput "Grin homa" i "Ozona", izrazilo je zabrinutost zbog najavljenog projekta, jer bi prema prvobitnom planu trebalo da se izgradi više od 17 brana, koje bi poplavile ogromno područje sa kog bi stanovništvo moralo da se iseli, ali dovelo bi i do mogućeg gubitka pojedinih vrsta i ogromnog uticaja na biljni i životinjski svijet.
Sve to u srpskoj kompaniji izazvalo je zabrinutost.
Projekat HE na Komarnici datira iz 1972. godine i pokretan je nekoliko puta, ali nije se mnogo odmaklo.
Crna Gora ovde vidi svoj veliki interes, posebno sada kada je u upotrebi podvodni kabl ka Italiji, ali bez srpskog partnera od tog posla neće biti ništa.
Tačnije, ukoliko EPS odustane od projekta, valorizovaće svoje ulaganje kroz osnivački udeo u budućoj HE Komarnica, ali ako EPCG jednostrano raskine ugovor moraće da obešteti JP EPS i to nisu male svote novca, kaže za Novosti dobro upućeni izvor blizak EPCG i EPS-u.
Razlog za zabrinutost je, kako navodi, nejasna strategija u vezi sa potencijalnim ekološkim problemima i ogromno protivljenje crnogorske javnosti - posebno stanovništva opština Plužine i Šavnik.
Jasni stavovi crnogorskih ekoloških udruženja na ovu temu kažu da bi izgradnja HE znatno narušila životnu sredinu, a pod znakom pitanja je i opstanak prirodnog bisera Crne Gore i Evrope, kanjona Nevidio.
Ekolozi tvrde da bi vještačka akumulacija ugrozila opstanak ptica, brojnih biljnih vrsta i životinjskog svijeta.
Izgradnjom hidroelektrane instalisane snage 168 MW sa branom visokom preko 170 metara i procijenjene investicione vrijednosti od 246 miliona evra, veći dio toka reka Komarnice i Pridvorice biće pretvoren u vještačko jezero koje će se protezati na čitavih 14 kilometara u pravcu kanjona Nevidio i čak 17 km u pravcu Šavnika.
Sa hidrogeološkog aspekta postoji niz nedoumica i još nerazjašnjenih stvari u vezi sa prostorom koji bi bio poplavljen, iseljavanjem tih ljudi, ali i biljnim i životinjskim svijetom, tako da je nejasno zašto je Crna Gora, poslije 50 godina, baš sada odlučila da ubrza rad na ovom projektu, kaže sagovornik lista.
Odgovor na ovo pitanje možda treba potražiti u činjenici da se Crna Gora u ovom poslu vodi isključivo interesom, odnosno da je i politika umiješala svoje prste.
Jasno je da će ovakva vrsta proizvodnje električne energije maloj Crnoj Gori donijeti velike benefite jer se procjenjuje da će godišnji prihod biti preko 40 miliona evra, a vladajućoj partiji ogroman plus jer će završiti projekat koji je star čak pedeset godina.
Ono što crnogorsku vlast očigledno ne zanima jeste sudbina čak 1.030 stanovnika, koji bi morali da napuste svoja ognjišta, ali i potapanje manstira Jelovica, navode Novosti.
U projektu izgradnje ovakve brane govorimo o plavljenju ogromnih površina, što podrazumijeva gubitak nacionalno i međunarodno značajnih biljnih i životinjskih vrsta i staništa, ali i jedinstvenog pejzažnog i kanjonskog kompleksa posebne vrijednosti, ranije je izneti stav udruženja "Grin hom" iz Crne Gore.