Čuda Viminacijuma: Najstariji pomen Isusu Hristu nađen u grobnici gdje je sahranjena djevojčica | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Iznenađenje za iznenađenjem

Čuda Viminacijuma: Najstariji pomen Isusu Hristu nađen u grobnici gdje je sahranjena djevojčica

Autor MONDO/Večernje novosti
Autor MONDO/Večernje novosti

Srebrni listić sa tajanstvenim znacima, star oko 1.800 godina, otkriven u Viminacijumu iznenadio je arheologe. Riječ je o "pismu upućenom Bogu."

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Nakon pronalaska rijetkih sarkofaga u kojim su sahranjivana djeca u arheološkom parku otkriven je ovo  "pismo upućeno Bogu" koje je stavljeno pod uzglavlje djevojčice sahranjene u olovnom sarkofagu jerusalimskog stila.

Arheolozi kažu da je to rijetkost i da nedvosmisleno ukazuje na bliskoistočno porijeklo pokojnice.

Možda će vas zanimati

Naučnici su napravili pravo čudo razmotavajući ispresavijani metalni listić veličine nokta. Na njemu se jasno vide urezana starogrčka slova HI, TETA, NI, RO, ali kada se poruka posmatra pod različitim uglovima ona se mogu čitati kao različite riječi. Jedna od njih, ispisana velikim slovima alfabeta, može se pročitati kao HRIS, Hristos, što znači "spasitelj".

Ukoliko stručnjaci potvrde ispravno tumačenje ove riječi, na srebrnom pismu iz Viminacijuma nalazi se najstariji pomen Hrista na svijetu.

"Slova se zaista jasno prepoznaju, ali to je toliko zapanjujuće da smatram da je prerano da bilo šta komentarišem. U sarkofagu u kome se nalazilo "pismo Bogu" pronađen je i novac iz vremena Faustine, koji omogućava da grob datujemo na kraj drugog ili početak trećeg vijeka. Ako se potvrdi da je čitanje riječi HRIS ispravno, onda je to najstariji pomen Hrista", kaže dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i rukovodilac Naučnog projekta Viminacijum.

"Lim je nađen sedmostruko savijen na veličinu kvadrata ivice pola centimetra. Kada je otvoren i razvijen njegove dimenzije bile su 5,3 centimetra sa 3,5 centimetara. Tekst na njemu je ispisan starogrčkim alfabetom u devet redova, u kombinaciji slova i simbola. Stručni naziv za ovakav predmet je profilaktička lamela, a u njoj se nalazi magijski tekst, osmišljen da zaštiti nosioca. Takve lamele su već otkrivene na južnoj viminacijumskoj nekropoli 2016. godine i objavljene su u jednom od najuglednijih časopisa Zeitschrift fr Papyrologie und Epigraphik 2017. godine", navodi prof. dr Korać.

Lamela je otkrivena prilikom nedavnog iskopavanja izuzetnih nalaza - tri olovna sarkofaga. Koliko je ovaj vid sahranjivanja u Rimu rijedak, pokazuje podatak da je tokom višedecenijskih iskopavanja 14.000 grobova na nekropolama Viminacijuma pronađeno manje od 30 ovakvih sarkofaga.

Arheolozi kažu da je bilo pravo iznenađenje što su dva sarkofaga ostala nedirnuta, jer pljačkaši grobova, od antike do danas, prekopavaju nekropole Viminacijuma u potrazi za dragocjenostima.

"Prvo je otkriven olovni sarkofag sa ostacima tijela trogodišnjeg djeteta. Odmah je bilo jasno da se radi o vanserijskom nalazu. Duž cijelog poklopca je aplicirana olovna traka širine 10 centimetara niz čije rubove je reljefno izvedena po jedna tordirana traka, dok je po sredini poklopca reljefno izveden ukrasni motiv od višestruko izukrštenih linija. Riječ je o istom ukrasu koji postoji i na ranohrišćanskom relikvijaru koji smo pronašli prije više godina. Treba imati na umu da je hrišćanstvo tada bilo različito od današnjeg, da je to skup veoma šarolikih sekti, a da hrišćanima sebe smatraju i mistični gnostici, čije smo prstenove takođe našli na Viminacijumu", kaže dr Korać.

Ukras koji se ponavlja na ranohrišćanskom relikvijaru i na sada otkrivenim sarkofazima je krst u romboidu i osmokraka "zvijezda" od izukrštanih linija, koja se može tumačiti i kao ravnostrani krst spojen sa slovom H.

RASKOŠAN GROBNI INVETAR

Ilustracija
Ilustracija
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Kada je podignut poklopac sarkofaga, arheologe je iznenadio neuobčajeno raskošan grobni inventar.

"Rimljani nisu imali običaj da se razbacuju zlatom tako što će ga polagati u grobove. Smatrali su da to rade "prosti ljudi i varvari". Osim u jednom slučaju, prilikom smrti kćeri koja nije doživjela da se uda, te je dio miraza polagan uz nju. Možda je upravo to i ovdje bio slučaj, budući da su u sarkofagu otkriveni medaljon od zlatnog lima, te naušnica i dva prstena od zlata."

"Taj medaljon je jedinstven na viminacijumskim nekropolama, jer je izrađen u obliku pelte, štita Amazonki, koji ima zaštitničku simboliku. Sa prednje strane je ukrašen umecima od stakla zelene boje, a tehnikom filigrana izvedene su konture kantarosa, grčke posude koja je simbolizovala besmrtnost ili ponovno rođenje. Na prstu desne ruke nađen je prsten od zlata, izrađen u obliku zmije, koja je u doba antike imala zaštitničku ulogu. Na kraju, ispod glave djeteta, otkriven je višestruko ispresavijan srebrni lim, na kome smo uočili ureze izvršene oštrim predmetom. Znali smo da je to poruka višim silama",  kaže dr Korać.

Arheolozi objašnjavaju da su ovakve pločice poznate još od vremena stare Grčke, od 5. do 6. veka prije nove ere i da su se zadržale u upotrebi tokom cijelog perioda rimskog carstva, sve do 4. veka nove ere. Na starogrčkom su se nazivale katedosmoi, a na latinskom defixiones.

One su najčešće polagani u rijeke, mora, zemlju, bunare, ali i u grobove prerano ili nasilno umrlih osoba, da bi se osiguralo da će zahtjev stići do onih kojima je upućen.

Radi se o mediju putem kojeg se obraćalo natprirodnim silama ili radije božanstvima ili demonima sa različitim molbama. 

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE