Ako predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović odluči da kupi vrijeme u namjeri da odugovlači formiranje nove vlasti, a u međuvremenu nekako dođe do još jednog mandata...
U crnogorskom pravnom sistemu nema nikakvih prepreka da to uradi.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija moraće da proglasi konačne rezultate izbora najkasnije u ponedjeljak 14. septembra, ako ne bude prigovora zbog povrede biračkog prava na izborima 30. avgusta, kao što se čini da neće u vrijeme pisanja ovog teksta.
Iz Ustava proističe da šef parlamenta Ivan Brajović potom zakazuje prvu sjednicu novog saziva Skupštine koja se mora održati najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora – odnosno najkasnije 29. septembra, ako DIK proglasi rezultate 14. septembra.
Međutim, Poslovnik Skupštine daje kraće rokove za održavanje prve sjednice novog saziva:
“Saziv na prvu sjednicu dostavlja se novoizabranim poslanicima narednog dana od dana podnošenja izvještaja Državne izborne komisije o sprovedenim izborima, a sjednica se održava najkasnije pet dana od dana upućivanja saziva poslanicima”.
Prema tome, ako DIK bude čekao posljednji dan da dostavi Skupštini izvještaj, konstitutivna sjednica parlamenta na kojoj se verifikuju mandati poslanicima, bira predsednik, potpredsjednici i Administrativni odbor – potreban da se formiraju druga skupštinska radna tijela – mogla bi se održati i 21. septembra.
Od tog datuma teče rok od 30 dana da Đukanović da nekome mandat da sastavi Vladu.
"Predsjednik Crne Gore… predlaže Skupštini… mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini", piše u Ustavu.
Nije jasno da li će na konsultacije sa Đukanovićem ići predstavnici devet lista koje su uspjele da uđu u parlament, ili predstavnici preko 15 političkih partija, koje imaju poslanike u Skupštini.
Takođe, ni Ustavom niti bilo kojim drugim propisom nije regulisano kojim redosljedom će Đukanović pozivati na konsultacije, niti na osnovu čega će nekome dati mandat.
U većini zapadnih parlamentarnih demokratija Ustavom ili zakonom propisana su ta i druga pitanja u postupku konsultacija i imenovanju mandatara.
U Ustavu Crne Gore ne postoje nikakvi rokovi u kojima predloženi mandatar mora da sastavi vladu i sa programom izađe pred Skupštinu.
“Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara”, piše u Ustavu Crne Gore.
“Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine”.
U Ustavu nema ništa ni o povjeravanju mandata drugoj osobi da pokuša da sastavi Vladu, ako prvi mandatar to ne uspije, niti o rokovima za to.
Zbog ovih praznina u crnogorskom Ustavu, Đukanović teoretski, strogo pravno gledajući, može dati mandat nekome iz DPS-a, sačekati da prođu tri mjeseca konsultacija, i raspisati nove izbore, najkasnije krajem januara za proleće 2021.
(Mondo/Vijesti.me)