Doktorka Jela Aćimović iz Službe za epidemiologiju pri Institutu za javno zdravstvo RS savjetuje građanima kako da se nose sa posljedicama poplava.
Bacite zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati. Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati. Svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 50C, treba baciti. Očistite radne površine i pribor za jelo i kuvanje i izbjegavajte vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.
Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i dispozicije otpadnih tvari, kao i do izlijevanja kanalizacije. Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd.
Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavljaju veliki rizik za zdravlje.
Osobama koje bose gaze po vodi, plivaju ili se kupaju u vodi kontaminiranoj životinjskim urinom, prijeti posebna opasnost od parazitarnih oboljenja koja se prenose vodom.
Povećana je opasnost od životinjskih ugriza, najčešće pasa, što može dovesti do infekcije uzročnikom bjesnila.
Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja. Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju i srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina. Povrijeđenim osobama prijeti i tetanus.
Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi). Za vrijeme poplave, neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
Na šta posebno da pazimo kada je o vodi za piće riječ?
Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se ta voda ne ispita. Do tada treba piti prokuhanu ili flaširanu vodu. Voda se pravilno prokuvava tako što se ostavi da ključa najmanje jednu minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi, i koristi u toku istog dana.
Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuvavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.
Neprokuvana i nedezinfikovana voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
Kako da pravilno postupimo ako je neko povrijeđen?
Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.
Nakon što se voda povuče iz poplavljenih kuća, garaža ili podruma, koje mjere je potrebno preduzeti prije čišćenja, da bi taj rad bio bezbjedan?
Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom:
- Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
- Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
- Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.
- Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
- Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje i pranje poplavljenih površina.
Vlasnici objekata su dužni da prvo mehanički očiste sve površine od mulja, pijeska, naplavina i ostalih nečistoća, a zatim pristupe pranju vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korištenje gumenih rukavica. Nakon izvršenog pranja, obavlja se dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda nekim od hlornih preparata, uz nadzor radnika higijensko epidemioloških službi doma zdravlja. Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode stručne ekipe higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja, kao i Regionalnih centara Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, čiji su predstavnici uključeni i u rad opštinskih Kriznih štabova civilne zaštite.
Prije čišćenja je potrebno obezbijediti sigurnost, u smislu da nema kontakta električnih instalacija sa vodom, da nema opasnosti od urušavanja, ukloniti eventualne leševe životinja zbog zaštite od zaraze, i provesti ostale sigurnosne mjere u skladu sa pereporukama Kriznog štaba civilne zaštite.
