Prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi se pad prometa u maloprodaji viši od dva odsto, što govori da građani sve više stežu kaiš i na najosnovnijim životnim namirnicama!
Trgovački lanci „Konzum“, „Bingo“, „Mercator“, "FIS Vitez", „Interex“, „Delhaize“, „Moj Market“ i ostali u BiH lani su imali ukupni prihod od 4.344.551.792 KM, što je, prema dostupnim podacima, petina sveukupne privatne potrošnje u BiH.
Podatak o prihodu trgovačkih lanaca je iz Konkurencijskog vijeća BiH, koje je analiziralo tržište trgovine namalo prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje.
Prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi se pad prometa u maloprodaji viši od dva odsto, što govori da građani sve više stežu kaiš i na najosnovnijim životnim namirnicama, piše "Dnevni avaz".
Upitan šta se na osnovu maloprodajnog obrta prodajnih lanaca može zaključiti o potrošačkim navikama Bosanaca i Hercegovaca, ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić konstatuje da, nažalost, u BiH ne postoje apsolutno pouzdani statistički podaci o konsolidiranom maloprodajnom obrtu na nivou BiH.
"Međutim, podaci o ukupnoj takozvanoj privatnoj potrošnji u vrijednosti višoj od 22 milijarde KM u prošloj godini upućuju na indiciju da je obrt ovih trgovačkih lanaca značajan, posebno ako se uzme u obzir da se uglavnom radi o maloprodaji u oblasti prehrane, hemijskih sredstava, odjevnih predmeta i slično. Ali, tako je bilo u prošloj godini", kaže Hurtić.
Pojašnjava da se, prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi pad prometa u maloprodaji viši od dva odsto, a slični trendovi zabilježeni su i u 2013. godini. Kako kaže, posebno visok pad bilježi se u oblasti prometa hranom, pićem i duhanskim proizvodima (od oko 4,4 posto).
"S druge strane, bilježimo rast štednje koja je u prvoj polovini 2014. bila za oko 10 posto veća u odnosu na isti period 2013. godine. Analizirajući ove podatke, možemo zaključiti da su građani smanjili potrošnju u korist štednje. To indicira da su izgubili povjerenje u ekonomski oporavak te da povećanom štednjom žele preduprijediti eventualni gubitak prihoda, naprimjer, zbog gubitka posla", objašnjava Hurtić.
Naglašava da je ovo izuzetno negativan trend za ekonomski oporavak zemlje, jer će smanjenje potrošnje, u nedostatku investicija i rasta zaposlenosti, dodatno staviti pritisak na profitabilnost mnogih preduzeća te obeshrabriti rast zaposlenosti.
"Bez obzira na podatak o ukupnom maloprodajnom prometu trgovačkih lanaca, sasvim je sigurno da potrošnja domaćinstava, ali i preduzeća pada. Prema raspoloživim statističkim podacima, od izbijanja ekonomske krize (2008.) konsolidirana privatna potrošnja na nivou BiH opala je sa oko 85 posto, u odnosu na BDP, na oko 81 posto u 2013.", kaže Hurtić, konstatujući da je to značajan pad.
Podatak o prihodu trgovačkih lanaca je iz Konkurencijskog vijeća BiH, koje je analiziralo tržište trgovine namalo prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje.
Prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi se pad prometa u maloprodaji viši od dva odsto, što govori da građani sve više stežu kaiš i na najosnovnijim životnim namirnicama, piše "Dnevni avaz".
Upitan šta se na osnovu maloprodajnog obrta prodajnih lanaca može zaključiti o potrošačkim navikama Bosanaca i Hercegovaca, ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić konstatuje da, nažalost, u BiH ne postoje apsolutno pouzdani statistički podaci o konsolidiranom maloprodajnom obrtu na nivou BiH.
"Međutim, podaci o ukupnoj takozvanoj privatnoj potrošnji u vrijednosti višoj od 22 milijarde KM u prošloj godini upućuju na indiciju da je obrt ovih trgovačkih lanaca značajan, posebno ako se uzme u obzir da se uglavnom radi o maloprodaji u oblasti prehrane, hemijskih sredstava, odjevnih predmeta i slično. Ali, tako je bilo u prošloj godini", kaže Hurtić.
Pojašnjava da se, prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi pad prometa u maloprodaji viši od dva odsto, a slični trendovi zabilježeni su i u 2013. godini. Kako kaže, posebno visok pad bilježi se u oblasti prometa hranom, pićem i duhanskim proizvodima (od oko 4,4 posto).
"S druge strane, bilježimo rast štednje koja je u prvoj polovini 2014. bila za oko 10 posto veća u odnosu na isti period 2013. godine. Analizirajući ove podatke, možemo zaključiti da su građani smanjili potrošnju u korist štednje. To indicira da su izgubili povjerenje u ekonomski oporavak te da povećanom štednjom žele preduprijediti eventualni gubitak prihoda, naprimjer, zbog gubitka posla", objašnjava Hurtić.
Naglašava da je ovo izuzetno negativan trend za ekonomski oporavak zemlje, jer će smanjenje potrošnje, u nedostatku investicija i rasta zaposlenosti, dodatno staviti pritisak na profitabilnost mnogih preduzeća te obeshrabriti rast zaposlenosti.
"Bez obzira na podatak o ukupnom maloprodajnom prometu trgovačkih lanaca, sasvim je sigurno da potrošnja domaćinstava, ali i preduzeća pada. Prema raspoloživim statističkim podacima, od izbijanja ekonomske krize (2008.) konsolidirana privatna potrošnja na nivou BiH opala je sa oko 85 posto, u odnosu na BDP, na oko 81 posto u 2013.", kaže Hurtić, konstatujući da je to značajan pad.
