Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo je drugostepenu presudu kojom je Haris Čaušević osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora od 35 godina zbog terorističkog napada na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. godine.
Prvostepenom presudom iz decembra 2013. Čaušević je bio osuđen na 45 godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta zbog povrede postupka.
U kaznu koju je danas izrekao Apelacioni sud biće uračunato i vrijeme koje je Čaušević proveo u pritvoru, od 27. juna 2010. godine.
Na ovu presudu, čijem izricanju Čaušević nije prisustvovao, nije dozvoljena žalba.
Čaušević je proglašen krivim za postavljanje i aktiviranje improvizovane eksplozivne naprave na zidu zgrade Policijske stanice Bugojno, usljed čega je poginuo policajac Tarik LJubuškić, teško ranjena Edina Hindić, a lakše ranjeno još pet policajaca.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Tihomir Lukes rekao je da je Tužilaštvo ponudilo dovoljno dokaza da je Čaušević počinio krivično djelo za koje je optužen, te da je Vijeće utvrdilo da je on ovo terorističko djelo učinio sa umišljajem.
Lukes je naveo da je Apelaciono vijeće cijenilo iskaze svjedoka policajaca koji su imali neposredna saznanja, a naročito iskaze svjedoka Tužilaštva Adnana Haračića i Aldina Grižića.
Prema njegovim riječima, iskazi tih svjedoka bili su iskreni, uvjerljivi i uravnoteženi, i sud im je povjerovao.
"Svjedok Adnan Haračić je iznio svoja saznanja i pokazao iskreno kajanje za sve što je učinio kao Čauševićev saučesnik. Sud je povjerovao i iskazu svjedoka Aldina Grižića, koji je kritične noći bio u pritvorskoj jedinici i vidio Čauševića kada je postavljao eksploziv. Iako nije tako tvrdio na prvom saslušanju, kasnije je odlučio da svjedoči i objasnio da nije govorio istinu jer su mu prijetili ljudi bliski Čauševiću", rekao je Lukes.
Obrazlažući visinu izrečene kazne, Lukes je kao otežavajuće okolnosti naveo izvršenje krivičnog djela na okrutan način koje je za posljedicu imalo smrt Tarika LJubuškića i teško ranjavanje Edine Hindić, Čauševićevu upornost da počini ovo krivično djelo, te samo držanje optuženog nakon izvršenja terorističkog čina.
Kao posebno teške okolnosti, Lukes je naveo Čauševićevu namjeru da izvrši ovo krivično djelo sa što težim posljedicama.
Olakšavajuća okolnost je bila to što Čaušević nije ranije kažnjavan i što je riječ o mladoj osobi.
Lukes je rekao da odbrana nije uspjela da ospori dokaze Tužilaštva.
Čaušević je dužan da plati sve troškove sudskog procesa koji se protiv njega vodio.
Branilac Čauševića Ifet Feraget rekao je da je u nekim dijelovima presuda iznenađujuća, a u nekim i povoljna za samog Čauševića. "Ne znam koliki tepih ima Sud BiH, ali znam da se istina ne može vječno sakrivati", rekao je Feraget.
Prema njegovim riječima, ova presuda je neuobičajena zbog novog svjedoka Aldina Grižića, kojeg je Tužilaštvo smjestilo u istu ćeliju sa Adnanom Haračićem i koji je "svoj iskaz pripremio upravo na one okolnosti koje su Tužilaštvu nedostajale u proteklih pet godina".
"To je jedan lažov na čijem se iskazu ne može, a po zakonu i ne smije zasnivati presuda. Sud je tu napravio kardinalnu grešku koja će, prije ili kasnije, morati biti uklonjena", izjavio je Feraget.
On je istakao da je pravo optuženog da nastavi svoju borbu za istinu, na koju je Sud svojom odlukom stavio veto.
Prvostepenom presudom od 20. decembra 2013. godine Čaušević je proglašen krivim za krivično djelo terorizam i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina.
Tom presudom Čaušević je oslobođen po određenim tačkama i izrečena je mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta korišćenih u izvršenju krivičnog djela.
Čauševiću je suđeno u ponovljnom postupku nakon što mu je, zbog povreda postupka, ukinuta prvostepena presuda.
