Banjalučka tvrđava Kastel koja vijekovima predstavlja srce ovog grada, uskoro bi zahvaljujući obnovi mogla ponovo postati centar kulturnog života, ali i turistima dočarati duh minulog vremena.
Kastel, najstariji banjalučki istorijski spomenik, nalazi se u centru grada, na ušću Crkvene u Vrbas. Godinama je otvorena pozornica u sjeverozapadnom dvorištu Kastela bilo mjesto na kojem su se tokom ljeta održavali kulturne manifestacije, koncerti, pozorišne predstave, večeri poezije i folklora.
Kretanje posjetilaca na tvrđavi je trenutno ograničeno, kako zbog radova koji su počeli prije tri godine, tako i zbog mogućeg urušavanja pojedinih dijelova. S obzirom da je dio radova završen, a drugi dio će vjerovatno uskoro biti završen iako je rok za završetak maj 2016. godine, posjetioci će moći na tvrđavi da vide mnogo više nego što je sada slučaj.
Milijana Okilj, načelnik za kulturno istorijsko naslijeđe u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske izjavila je za Anadoliju da je otvaranje obnovljene "kamene kuće" planirano tokom mjeseca.
Objasnila je da je ovaj objekat završen u okviru sredstava koja su obezbjeđena iz IPA fondova za dio "cjeline dva". U pitanju je jedini objekat iz austrougarskog perioda, u njemu će biti smješten istorijski muzej grada Banjaluka, a u vrijeme otvaranja tu će biti održana i izložba koju organizuje kancelarija UNESCO-a u Sarajevu.
Odbrambena uloga
"Kamena kuća" služila je za potrebe vojske, kao što je i kompletna tvrđava Kastel služila u odbrambene svrhe, od osnivanja pa do Drugog svjetskog rata.
Tvrđava Kastel je mjesto osnivanja grada Banjaluke i kroz istorijske epohe okosnica njenog kulturno-istorijskog razvoja. U arheološkim istraživanjima 1974. godine pronađeni su ostaci tragova praistorije. Iz antičkog perioda otkriveni su ostaci bazilike i dio bedema uz rijeku Vrbas, nađeni su i ostaci iz srednjevjekovnog perioda, a u otomanskom periodu tvrđava je obnovljena. Od praistorije do danas na prostoru tvrđave bilježene su graditeljske aktivnosti.
"Ono što danas vidimo, izgled tvrđave, potiče sa početka 18. vijeka, tačnije od 1712. do 1714. godine kada se Turska, koja je vladala ovim prostorima, pripremala za novi rat sa Austrijom i tada je tvrđava dobila ove obrise koje ima i danas sa devet bastiona, šest kula po ugledu na ravničarske tvrđave koje su rađene na području Slavonije, po takozvanom Vaubanovom sistemu građenja", kazala je Okilj.
Kaže da je godinama je služba zaštite pokušavala da Kastelu obezbijedi sliku koju on treba da ima u urbanoj slici Banjaluke, međutim sve je ostalo na pokušajima i nikada se nije do kraja realizovalo.
Grad Banjaluka je 2006. godine raspisao međunarodni konkurs za rekonstrukciju, remodulaciju, restauraciju tvrđave Kastel i na osnovu prvonagrađenog rada, dvije godine kasnije završen je glavni projekat.
"Predračunska vrijednost, projektantska, je negdje oko 50 miliona KM za obnovu kompletne tvrđave Kastel. Do sada su iz IPA fondova preko Ljubljanskog procesa I i II obezbjeđena sredstva za dio cjeline dva, koji je do sada završen i u kome je dio južnih bedema, obnova kule pet i obnova i adaptacija kamene zgrade i za to je obezbjeđeno nešto malo više od dva miliona KM. U toku je obnova dijela cjeline dva, pod nazivom kulturni centar, a obnavljaju se pripadajući bedemi i kule ljetnje pozornice i za to je obezbjeđeno oko 1.100.000 evra", kazala je Okilj.
Izdvajanja za kulturu nedovoljna
Naglasila je da će Zavod nastojati da obezbjedi potrebna sredstva za obnovu Kastela iz inostranih donacija, ali da je veoma teško obezbjediti novac.
"Država smo u kojoj je ekonomska situacija jako ozbiljna tako da se za kuturna dobra ne izdvaja dovoljno koliko bi se trebalo izdvajati", kaže ona i dodala da i u bogatijim društvima procesi obnove ovako velikih i značajnih kulturnih spomenika traju decenijama, pa će vjerovatno tako da bude i sa tvrđavom Kastel.
O Kastelu i događajima koji su se odvijali u okviru zidina ove tvrđave postoji niz legendi, među kojima je najčuvenije priča o djevojci Safikadi, koja se prema predanju ubila zbog neostvarene ljubavi.
"Postoji dosta legendi da ispod Kastela postoje podzemni prolazi, međutim u arheološkim istraživanjima do sad ništa od toga što legenda kaže nije potvrđeno. Tek kad se to i na naučnoj bazi potvrdi o tome možemo govoriti kao o nečemu što je bilo u prošlosti. Jedino što je do sad otkriveno to je prolaz koji vezuje kulu pet koja je obnovljena prošle godine sa pojasom uz rijeku Vrbas", rekla je Milijana Okilj.
Objasnila je da je u pitanju tajni prolaz iz tvrđave, koji će biti renoviran u nekoj od narednih faza obnove.
U Turističkoj organizaciji grada Banjaluka kažu da je Kastel nezaobilazni turistički motiv Banjaluke koji je uključen u programe razgledanja grada.
Navode da je novoprojektovanim rješenjima planirano je da osim gradskog muzeja na tvrđavi Kastel budu i dvije galerije u bastionima 5 i 6, dok će bastion 4 postati kafe-knjižara, a artiljerijske kasarna trebalo bi da postane hotel. Trenutno je u okrviru tvrđave u funkciji samo jedan restoran.
"Sigurno je da će Kastel, nakon revitalizacije, biti centralni motiv i okosnica razvoja gradskog turizma Banjaluke", smatra Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluke.
