BiH se neće saglasiti sa lokacijom za odlaganje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, u opštini Dvor, na granici Hrvatske sa BiH, poručio je danas u Zagrebu poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Jasmin Emrić.
Emrić je danas u Zagrebu, na prvoj javnoj raspravi o Strateškoj studiji za nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, u organizaciji hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost rekao da se nada da postupak koji je pokrenula Hrvatska neće dovesti do međunarodne arbitraže i spora kao krajnjeg scenarija.
"Da li ste u skladu sa međunarodnim konvencijama i direktivama informisali BiH i pozvali zainteresovanu javnost BiH da se uključi i učestvuje, s obzirom da je lokacija na samoj granici dvije zemlje, ako jeste, koga ste obavijestili, a ako niste kad to namjeravate", upitao je Emrić.
Emrić je pitao i zašto je u izradi studije i nacionalnog programa zanemarena površina u BiH koja će biti pogođena skladištem i odlagalištem i zašto je zanemaren broj stanovnika u BiH.
"Prema vašoj prezentaciji, skladište nije opasno, zašto onda prevozite radioaktivni otpad i izlažete se nepotrebnim troškovima i problemima sigurnosti prevoza takvog otpada", dodao je Emrić.
On je zatražio i odgovor da li je uzet u obzir uticaj na vodni sliv opštine Novi Grad i da li će hrvatski Državni zavod organizovati javnu raspravu na teritoriji BiH.
Direktor hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković odgovorio je da je istog trenutka kada je obaviještena javnost u Hrvatskoj, u skladu sa Espoo konvencijom, obaviještena i "kontaktna tačka u BiH".
"Ministarstvo zaštite životne sredine Hrvatske, koje je zaduženo za sprovođenje Espoo konvencije, uputilo je anketu sa pozivom za uključivanje na naznačenu adresu", rekao je Medaković.
On je dodao da prilikom izrade studije uticaja na životnu sredinu nije razdvajano područje Hrvatske i BiH, jer je riječ o maloj udaljenosti.
"Mi nemamo nadležnost da organizujemo javne rasprave na teritoriji BiH, a ukoliko budemo pozvani u periodu koji je predviđen za javne rasprave, rado ćemo se odazvati", rekao je Medaković.
Direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emir Dizdarević konstatovao je da se postupak sprovodi bez saglasnosti lokalne zajednice.
Dizdarević je pitao kada je planirano da se pošalje izvještaj Evropskoj zajednici za atomsku energiju (EURATOM) i da se zatraži da izađe njihova komisija.
On je, takođe, tražio objašnjenje kako će biti klasifikovan otpad i kako će biti licencirano odlagalište.
Dizdarević je najavio da će Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH u predviđenom roku dostaviti mišljenje hrvatskom Zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Direktor hrvatskog državnog zavoda Medaković rekao je da će na to biti odgovoreno pisanim putem.
Dokumenta koja su bila predmet javne rasprave, osim Medakovića, predstavili su i predstavnici Instituta za energetiku i zaštitu okoline zaduženi za izradu studije sprovođenja nacionalnog programa.
Javnoj raspravi, koja je održana na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu prethodio je mirni protest oko 300 mještana Dvora, Petrinje i Majura, koji su ujutro došli da bi izrazili nezadovoljstvo odabranom lokacijom.
Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, koji je sa ekološkim udruženjima i organizovao proteste, rekao je da lokacija nije prihvatljiva za područje koje svoj razvoj bazira na ekološkoj proizvodnji.
"Nema tih para i nema te rente za koju ćemo pristati na to, javlja se i javnost iz BiH, a ja nisam siguran da ćemo uspjeti bez BiH", rekao je Dumbović.
Niko od učesnika javne rasprave koji se danas uključio, bilo da je riječ o predstavnicima lokalnih zajednica ili ekoloških udruženja, nije se saglasio sa predloženom lokacijom i izrazili su sumnju u podatke predstavljene u dokumentima.
Javnoj raspravi prisustvovali su i načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina i načelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović, ali se nisu uključivali u javnu raspravu, koja je trajala više od tri časa.
Javna rasprava biće održana u Dvoru 3. i 4. marta.