Slučaj "franak": Otpis duga, uz odricanje od tužbe

Klijentima koji su se zadužili u "švajcarcima" banjalučka Hipo banka ponudila je otpis od 30 do 50 odsto duga, ali zauzvrat traži odricanje od tužbe. Osnovni sud u Banjaluci do sada je donio 25 presuda protiv te banke

Advokatska kancelarija Dalibor Mrša iz Banjaluke više godina bavi se proučavanjem problema ugovora sa valutnom klauzulom i prvi Republici Srpskoj ustali su sa tužbom za zaštitu klijenata pred sudom u pogledu nezakonitog obračuna kamatnih stopa i zloupotrebe valutne klauzule u ugovorima sa valutnom klauzulom u chf.

Zamolili smo gospodina Mršu da za MONDO prokomentariše model koji je ponudila Hipo banka.

"Banka sada nudi klijentima otpis od 30 do 50 odsto duga od ostatka glavnice, kao i konverziju kredita prema kursu švajcarskog franka na dan izvršenja konverzije, uz fiksnu kamatu od 5,99 odsto.

Ono što je sigurno je da sve uplate klijenata do dana kada će se potpisati novi aneks ostaju onakve kakve jesu, dakle, one nemaju značaj za budući obračun otpisa. Ako uzmemo u obzir da do sada imamo pravosnažne presude u kojima je jasno izražen stav suda da je banka nezakonito povećavala kamatu u ovim ugovorima to je sigurno da su klijenti po ovom osnovu oštećeni, odnosno da su preplatili iznose svojih uplata u određenom periodu. Taj preplaćeni iznos im se neće računati prilikom budućeg otpisa tako da je u ovom dijelu ponuda banke nejasna.

Što je ugovor veći, to su veći i ovi iznosi, odnosno veće je potraživanje klijenta prema banci po tom osnovu, i to je ono što bi zasigurno dobili u sudskom sporu, jer bi na to osnovno potraživanje klijenti imali pravo i na obračun zatezne kamate.

Do sada je Osnovni sud u Banjaluci donio 25 presuda, kojima su uglavnom usvajani u cijelosti tužbeni zahtjevi, koji se odnose na neosnovano obogaćenje banke po dva osnova - kursnih razlika nastalih primjenom valutne klauzule i nezakonito obračunavanih kamatnih stopa. Prvi dio tužbenog zahtjeva drugostepeni sud do sada odbija kao neosnovan, a potvrđuje drugi dio tužbenog zahtjeva, pa do sada imamo sedam pravosnažnih presuda.

Prema tome, do sada je već formirana određena sudska praksa, koja doduše nije konačna. Još uvijek nemamo stav Vrhovnog suda Republike Srpske po ovom pitanju i pitanje je kada ćemo ga imati.

S druge strane, objektivno, svaki sudski postupak u sebi nosi veliku dozu neizvjesnosti i sudskih troškova, klijenti nemaju garanciju uspjeha, a u dogovoru sa bankom mogu konkretizovati svoje potrebe i na bazi tačno ponuđenog sami odlučiti da li će prihvatiti ili odbiti ponudu banke.

Bitno je napomenuti da prijedlog Zakona o konverziji kredita nije dobio konačan epilog, i to je ono što korisnici kredita svakako trebaju imati na umu prilikom donošenja odluke o budućem odnosu sa bankom."

MONDO: Banka će, prema vašim saznanjima, tražiti "odricanje" od tužbe protiv nje onim klijentima koji žele da prihvate ponudu i olakšice... Možete li malo razjasniti razliku između "odustajanja" i "odricanja" od tužbe.

"Svi klijenti koji prihvate ponudu banke moraće da se odreknu tužbenog zahtjeva ukoliko se radi o klijentima koji su veću sudskom sporu, dok će se oni koji nisu tužili obavezuju da nakon potpisivanja aneksa sa bankom neće svoja prava ubuduće tražiti sudsku zaštitu po ovom pitanju.

Zakon o parničnom postupku RS ostavlja mogućnost tužilačkoj strani da povuče tužbu, ili da se odrekne tužbenog zahtjeva. Razlika je u tome što jednom povučena tužba smatra se kao da nije bila podnesena i može se ponovo podnijeti, što nije slučaj sa odricanjem od tužbenog zahtjeva, u kojem slučaju tužilac kao parnična stranka više ne može da traži sudsku zaštitu po istom činjeničnom i pravnom osnovu, jer se radi o presuđenoj stvari i sud bi novu tužbu odbacio. Mogućnost opoziva izjave o odricanju od tužbenog zahtjeva svedena je na minimum jer se presuda na osnovu odricanja u pravilu donosi na raspravi odmah nakon date izjave o odricanju, ili odmah po zaključenju glavne rasprave.

Za one klijente koji budu željeli da prihvate ponudu banke, a nalaze se u sudskom sporu, obaveza će biti odricanje od tužbenog zahtjeva.

Dakle, takvi klijenti trajno gube pravo na sudsku zaštitu, i ovo je vrlo bitno za njih, jer kao što sam prethodno istakao, još uvijek nemamo stav Vrhovnog suda RS u ovim predmetima i zasigurno će taj stav umnogome odrediti dalji pravac sudskih postupaka.

Mnogi klijenti koji su pri kraju otplate ne žele da prihvate ponudu banke, jer prostom računicom dolaze do zaključka da samo po osnovu nezakonitog obračuna kamatne stope mogu da tužbom postignu više od onoga što banka nudi.

Većina klijenata želi da dočeka odluku najviših sudskih instanci u BiH, pa tako i odluku Ustavnog suda BiH u ovim predmetima, kako bi u slučaju negativnog ishoda, tražili odlučivanje pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu."

MONDO: Kakva su rješenja, u vezi sa kreditima u chf, donijele države u okruženju i koje su razlike u odnosu na RS?

"Srbija još uvijek nije riješila ovaj problem, dok su Hrvatska i Crna Gora zakonskim rješenjima odlučili o ovom pitanju i ovo što smo u skorije vrijeme mogli da pratimo u Narodnoj skupštini RS je u stvari rješenje vrlo blisko ovim zakonskim rješenjima.

Ova rješenja podrazumijevaju obavezu komercijalnih banaka da izvrše konverziju kredita, i to svih kredita, bez obzira da li su u redovnoj otplati, ili su raskinuti od strane banke, ili su eventualno u sudskom sporu ili čak zatvoreni, na način da se ta konverzija izvrši u skladu sa vrijednošću chf-a na dan plasmana kredita.

U nacrtu zakona koji je razmatran u Narodnoj skupštini RS upravo je ovo bio prijedlog, s tim da kamatna stopa iznosi pet odsto fiksno, ali da zakon obuhvati i korisnike kredita koji su ostali bez nekretnina ili su potraživanja banke prenesena na druga pravna lica. Ovdje se prevashodno misli na privredna društva 'Bora' doo i 'Heta' doo na koje je Hipo Alpe Adria bank, ad Banjaluka prenijela određena potraživanja, tako da sada klijenti imaju obavezu isplate tih potraživanja prema ovim pravnim licima."