Načelnik Glamoča Radovan Marković upozorio je da je ova lokalna zajednica prepuštena sama sebi, te da se boji za buduće stanje u opštini, ali generalno, i u BiH zbog sve većeg odliva stanovništva.
Marković je to rekao tokom posjete potpredsjednice FBiH Melike Mahmutbegović
"Ne možemo bez Sarajeva, ni Livna. Ali, pomoć rijetko stiže. Predsjednik RS Milorad Dodik poručuje kako nismo njegova teritorijalna nadležnost, iz Sarajeva nema sredstava koja dolaze, a iz Livna traže od nas da slavimo dan 'Herceg-Bosne' koje nema. Naprosto, to je stanje da normalan čovjek može da posumnja u svoju normalnost", rekao je Marković.
Načelnik je objasnio da su problemi Bošnjaka i Srba isti kada je u pitanju ta lokalna zajednica u odnosu Kantona 10 (Livanjski), od praznika do jezika.
"U pošti u Glamoču rade samo Hrvati, kao i u Elektrodistribuciji. Nešto malo drugih nacionalnosti među radnicima ima u preduzeću Šume, ali tek toliko da budu kao začin. Nedopustivo je da se ne dozvoljava upotreba srpskog jezika. Ne daju nam ni nacionalnu grupu predmeta. Što god mogu, oni nam iz Kantona ne daju", rekao je Marković.
On je upozorio da niko u BiH "ne želi da da kredit opštini Glamoč kako bi sanirala svoj dug od 560.000 KM".
"Mi smo namjeravali da uzmemo kredit od cirka milion maraka, od čega bi odmah 900.000 KM uplatili Fondu penzionog i zdravstvenog osiguranja, tako da novac ostaje njima. Međutim, niko ne želi da pomogne", naveo je Marković.
U Opštini Glamoč rade 34 radnika.
Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović tokom posjete Glamoču obišla je i predstavnike bošnjačkog naroda te razgovarala sa Arifom Kovačevićem, poslanikom u Skupštini Kantona 10 (Livanjskog), kao i predstavnicima Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
Na području Glamoča od 2002. godine u obrazovnim programima zastupljen je bosanski jezik, što je jedinstven slučaj na području Livanjskog kantona.
Načelnik opštine Bosansko Grahovo Duško Radun, tokom posjete Melike Mahmutbegović rekao je kako je najveći problem građana nepostojanje doma zdravlja u toj opštini.
"Imamo svega dva puta sedmično posjete ljekara. No, problem je što se za uputnicu mora ići u 30 kilometara udaljen Drvar, a potom se preko Bosanskog Grahova ponovno zaputili u Kantonalnu bolnicu u 70 kilometara udaljeno Livno. Sve to stvara dodatne probleme. Zabrinjavajuće je da neko kome je hitno potrebna zdravstvena usluga ne može direktno otići u Livno", rekao je Radun.
On je istakao kako su uspjeli u Bosanskom Grahovu otvoriti apoteku, pekaru, piceriju te da se život polako uspostavlja u toj opštini, ali kako i dalje nema adekvatne podrške sa većih nivoa vlasti.