Dugogodišnji sudija Međunarodnog suda pravde otkriva kako teku procedure u toj instituciji.
Zahtjev za reviziju odluke Međunarodnog suda pravde po tužbi protiv Srbije ne može da podnese ni Bakir Izetbegović ni Sakib Softić, jer nemaju pravni legitimitet da potpišu takav zahtjev.
Izjavio je to dugogodišnji sudija Međunarodnog suda pravde Milenko Kreća.
On je istakao da Softić u ovom slučaju nije pravni zastupnik BiH, jer su se njegova ovlašćenja kao agenta Sarajeva ugasila 2007. godine, kada je sud u Hagu donio presudu u ovom sporu.
Kreća je objasnio da "oni u startu prave jednu pravnu omašku", jer se prema pravilima suda postupak revizije smatra novim postupkom u kome bi BiH trebalo da u zahtjevu sudu za reviziju imenuje svog agenta i eventualno ad hok sudiju kao predstavnika BiH u sudskom vijeću.
On je napomenuo da bi, prema pravilima suda, zahtjev koji bi potpisao Sakib Softić bio smatran podneskom privatnog lica i u tom slučaju sud neće ni biti sazvan.
"Gotovo izvesno, u ovom slučaju će sekretar Međunarodnog suda pravde administrativnim aktom konstatovati da se nisu stekli uslovi predviđeni statutom suda neophodni za podnošenje zahteva za reviziju", rekao je Kreća.
On objašnjava da, prema pravilima suda, zahtjev za reviziju može da podnese bilo koji organ koji je po opštem međunarodnom pravu ovlašćen da predstavlja državu u međunarodnim odnosima, a to znači šef države, šef vlade i ministar spoljnih poslova.
"U slučaju BiH, vlada ima manje ovlašćenja od onih koje međunarodno pravo po definiciji daje vladi. Predsedništvo je tamo pravi državni organ i ono bi, prema pravilima suda, moglo da podnese zahtev za reviziju, ali Predsedništvo je kolektivni organ, odluke donosi kao celina, dovoljan je jedan negativan glas, pa da odluke nema", kaže Kreća.
On je podsjetio da je u sporu između BiH i SR Jugoslavije 1993. godine Alija Izetbegović sam, kao predsjednik Predsjedništva, podnio tužbu.
"To je bilo drugo vreme, Jugoslavija nije baš uživala simpatije međunarodne zajednice, tako da je sud, iako je bilo očigledno da Izetbegović nema legitimitet, našao rešenje u tome što je uputio pismo UN sa pitanjem kako UN tretiraju Aliju Izetbegovića", rekao je Kreća.
On je naveo da je pomoćnik generalnog sekretara UN za pravna pitanja odgovorio da UN tretiraju Aliju Izetbegovića kao "šefa države".
Kreća je ukazao da, "ukoliko bi se eventualno pozivali na presedan iz 1993. godine, to bi mogao da uradi samo predsedavajući Predsedništva, a trenutno je to Mladen Ivanić".
"Predsedništvo, izuzev ako ono ne donese drugačiju odluku, prema inostranstvu zastupa predsedavajući Predsedništva, što znači da Izetbegović, budući da je samo član Predsedništva, ne može čak ni pozivajući se na taj presedan da pokrene postupak", kategoričan je Kreća.
