Crkva brvnara u Palačkovcima postoji od 1843. godine, o čemu postoji i zabilješka, odnosno urezano svjedočanstvo - iznad ulaznih vrata ugravirana je godina gradnje.
Sveštenik palačkovačke parohije Mićo Gojković napominje da je za ovu crkvu specifično to što predstavlja jednu od rijetkih crkava brvnara sačuvanih u potpunosti u izvornom obliku.
"Nažalost, malo je pisanih tragova o životu Crkve. Nije građena u klasičnom smislu, kao objekat brvnare, već u to vrijeme uz najsavremeniji način vezivanja drveta.
Na Crkvi je do sada urađena samo rekonstrukcija krova, kao i osvježenje poda, s tim da je svaki kamen ostao na svom mjestu, ali su dodatno povezani", kaže Gojković.
Unutrašnji dio Crkve u kojem se nalaze pjevnica, časna trpeza, žrtvenik i sav ostali inventar sačuvani su od nastanka do danas.
U Crkvi se nalaze ikone iz 19. vijeka, među kojima ima ruskih radova, srpskih ikona nastalih u vojvođanskim radionicama i nekoliko rukom oslikanih litijskih barjaka.
"Ikone se nalaze u našem hramu, osvježene su prilikom rekonstrukcije krovnog dijela Crkve, čime im je produžen vijek trajanja i u solidnom su stanju. Barjaci su sačuvani u eparhijskoj riznici", ističe Gojković.
Crkva u posjedu ima i Jevanđelje iz perioda austrougarske vladavine, napisano na crkvenoslovenskom.
Dolaskom austrougarske vlasti na područje BiH, Crkva je dobila mogućnost izgradnje zvonika, koji je u vrijeme Otomanskog carstva bio zabranjen jer se njime oglašavao poziv na okupljanje vjernika.
Zvona koja su stavljena kod Crkve brvnare, u vrijeme Velikog rata 1914. godine, istopljena su i korištena u austrougarskoj vojsci za pravljenje topovske đuladi i granatiranje srpskih položaja. Nova zvona kupljena su 1926. godine i u upotrebi su i danas.
Crkve brvnare postoje samo u BiH i Srbiji, zbog čega kao svjedoci jednog vremena predstavljaju veliku turističku atrakciju.
Tako bi barem trebalo da bude, međutim, u realnom životu stvari izgledaju veoma drugačije.
Sveštenik Gojković kaže da, iako je ova crkva spomenik kulture, za protekle dvije godine, koliko službuje u ovoj parohiji, niko iz nadležnih institucija nije posjetio Crkvu niti ponudio pomoć u pronalaženju načina za povećanje posjećenosti i turističku promociju.
"Vjerujući narod dolazi, imali smo posjetu jedne grupe ljudi iz Beograda, dolaze nam đaci, posebno sa područja Dervente koji su ove godine bili u tri-četiri navrata, prošle godine su nas posjetili turisti iz Njemačke koji su boravili u Banji Kulaši, imali smo posjete penzionara iz Broda i Kozarske Dubice.
"Međutim, sve su to posjete po preporuci ljudi koji ovdje žive", navodi Gojković.
On kaže da bi u skorije vrijeme trebalo urediti prilazni put do Crkve. U planu je i uređenje crkvenog kompleksa, kao i otvaranje šetališta do obližnjeg izvora "Vladičin točak".
Parohijani sela Palačkovci nastavljaju da njeguju pravoslavnu tradiciju, a najviše se kod ove svetinje okupljaju u vrijeme velikih praznika.
Tako je i danas, kada se povodom hramovne slave Petrovdana u Crkvi brvnari služi liturgija.
Crkva brvnara u Palačkovcima od davne 1843. godine, pa sve do danas, svjedoči o velikoj ljubavi naroda prema svojoj vjeri, koji ju je izgradio i ostavio u nasljeđe potomcima.
Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH iz Sarajeva od 27. marta 1970. godine ova crkva ima svojstva nepokretnog spomenika kulture i stavljena je pod zaštitu zakona.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u maju 2005. godine donijela je odluku da se ova pravoslavna svetinja proglasi nacionalnim spomenikom u BiH.
