Prema prvoj, preliminarnoj meteorološkoj prognozi, naredna zima trebala bi da bude relativno blaga, a za razliku od zvaničnih, narodni ili "etno meteorolozi" predviđaju dugu i hladanu zimu, sa dosta snijega. Ko li će da "ubode"?
Dugoročne prognoze vremena su nepopularne i meteorolozi ne vole da ih daju, jer nemaju ostvarivost kakvu imaju kratkoročne i srednjoročne prognoze. Ipak i tu postoji napredak, pa su meteorolozi zadnjih decenija počeli da izrađuju određene dugoročne meteorološke modele. Posebno je značajan Evropski centar za srednjoročne i dugoročne prognoze, osnovan 1975. godine u Redingu kod Londona, koji svim centrima u Evropi šalje svoju globalnu prognozu.
U Banjaluci se vremenske prilike prate od 1882. godine, od kada se evidetiraju takozvani "godišnji nizovi". Kombinujući baze dobijene od Evropskog centra i ove dugogodišnje nizove, uz trenutnu sinoptičku situaciju, lokalni meteorolozi daju dugoročnu prognozu, koja je orijentaciona i nema ostvarivost poput kratkoročnih i srednjoročnih prognoza.
Upravo na osnovu te prognoze, poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović predstavio je za čitaoce našeg portala "zvanična" vremenska predviđanja za predstojeću zimu.
"Prema prognozi za narednih mjesec dana, za očekivati je da ćemo, ipak, imati, kako naš narod voli da ga zove, miholjsko ili bablje ljeto, što znači da će prije i oko Miholjdana (12. oktobra) biti lijepo vrijeme. Iako je ova sedmica donijela zahlađenja, a na planinama čak i snijeg, naredna sedmica će donijeti stabilnije vrijeme i porast temperatura, naročito u drugom dijelu sedmice, kada će temperature biti oko 20 stepeni. Zahlađenje se očekuje tek negdje iza 12. oktobra, da bi kraj oktobra ponovo donio toplije vrijeme. Tako da bi ovogodišnji oktobar trebao biti prosječno topao i prosječno suv", kaže za MONDO Nebojša Kuštrinović.
On dodaje da bi prema orjentacionim, sezonskim prognozama novembar trebao biti topliji i sušniji od višegodišnjeg prosjeka, sa srednjom minimalnom temperaturom za oko jedan stepen višom od prosjeka, a srednjom maksimalnom za nekih 0,8. Prosjek padavina bio bi oko četiri litre.
"Decembar 2018. godine trebao bi takođe biti blaži i prosječno vlažan. Srednja minimalna temperatura trebala bi biti znatno viša od prosjeka, čak za 1.4 stepena, a srenja maksimalna za 1.1 stepen.
U januaru će, na radost ljubitelja zimskih sportova i djece, biti dosta snijega, a srednja januarska temperatura i količina padavina bila bi u granicama višegodišnjeg prosjeka. Predviđa se i više snijega u planinskim predjelima, pogotovo krajem druge i tokom treće dekade mjeseca januara.
Februar je inače vrlo promjenjiv mjesec, ali prema dugoročnim najavama Evropskog centra i naše službe, i februar će biti blaži i prosječno vlažan, tako da zima koja dolazi ne bi trebala da bude duga i hladna, da ne kažem 'indijanska'", kaže popularni Kuštro.
Poznati banjalučki meteorolog se osvrnuo i na neka narodna vjerovanja o vremenu. On kaže da su ljudi od davnina bili vezani za vemenske prilike i neprilike, zbog čega se razvila "narodna" ili "etno-meteorologija", navodeći da naši ljudi i dan danas vole da u prirodnim predznacima traže dugoročnu prognozu.
"Jedan od načina je i predviđanje uz pomoć hrasta - ako hrast donose dosta žira, to znači da će zima biti sa dosta snijega. A šumari kažu da ove godine ima dosta žira... Ipak, 'najpouzdaniji' narodni način predviđanja vremena je pomoću lasta - ako laste odlete do Krstovdana, zima će biti oštra", kaže Kuštrinović.
Treba napomenuti da je ove godine, krajem ljeta zabilježeno dosta slučajeva ponovnog cvjetanja voća, naročito višanja i trešanja, a stariji ljudi tvrde da pojava drugog behara na voću u jednoj godini predskazuje dugu i hladnu zimu.
Dakle, ako je suditi po narodinim predskazanjima, zima bi trebalo da bude oštra i duga, dok zvanični meteorolozi tvrde suprotno. Ko će biti u pravu - vidjećemo...
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu
