...samo ako dobro procijenite da je skup bezbjedan kako bi dijete zaštili od potencijalne opasnosti, kažu stručnjaci.
Protesti u Banjaluci, nakon hapšenja Davora Dragičevića, na kojima je bilo naguravanja građana sa policijom, a kojem su prisustvovala i djeca, naveli su nas da provjerimo da li je poželjno djecu dovoditi na proteste ili ne.
Psiholog i direktor centra "Zdravo da ste", Aleksandra Štrbac smatra da je za djecu nekad čak i korisno da prisustvuju protestima jer je to prilika da u svom porodičnom okruženju uče o tome na koje sve načine pripadnici jedne zajednice mogu da izraze svoje mišljenje.
“Ukoliko su protesti mirnog karaktera, ukoliko oni ne eskaliraju u nasilje koje ugrožava bezbjednost učesnika, nema razloga zašto roditelji ne bi mogli povesti svoju djecu. To se odnosi i na mlađu djecu koja razvojno nisu još u stanju da razumiju šta se dešava ali i na stariju djecu koja to mogu”, rekla je za MONDO Štrbac.
Ona navodi da roditelji koji odvode djecu na proteste, na kojima ne mogu da garantuju da dječija sigurnost neće biti apsolutno obezbjeđena, rizikuju i dovode i sebe i svoje dijete u situaciju koja predstavlja svjesno ugrožavanje dječijih prava na sigurno okruženje i zaštitu od nasilja.
“Kada se radi o protestima koji se odvijaju u skladu sa bezbjednosnim standardima i u kojima ne postoji opasnost od posljedica nasilja i u kojima je zdrava atmosfera kroz koju dovoljno zrelo dijete može da uči, onda su protesti zapravo idealna prilika da naučite svoje dijete da i ono ima prava i da su i protesti jedan od načina da se, oni koji to ne znaju, podsjete na tu činjenicu. Svakako, postoje i drugi načini da se djeca nauče kulturi učešća i izražavanja mišljenja, i da već i kao djeca, imaju na to pravo”, ističe naša sagovornica.
Ona dodaje da je i sama Konvencija o pravima djeteta bazirana na četiri osnovna principa koja su utkana u sva ostala prava djeteta: pravo na život, opstanak i razvoj, pravo na nediskiriminaciju, pravo na najbolji interes djeteta i pravo na učešće i izražavanje mišljenja.
“Ipak, vodeći se ovim istim principima, svaki roditelj je dužan da procijeni šta je u najboljem interesu djeteta, i to opet u kontekstu same situacije. Ukoliko dijete u bilo kojoj situaciji reaguje strahom, nelagodom, uznemirenošću, to je jasan znak da dijete ne treba da se izlaže toj situaciji”, kaže Štrbac.
Posljedice po djecu koja prisustvuju protestima mogu biti raličite. Štrbac ističe da one mogu biti izvrsne, jer će pomoći djeci da rastu uz saznanje da postoje u zajednici kao ravnopravni subjekti, ali i da ako protesti postanu nasilni tada djeca mogu biti doslovno traumatizovana.
“Kada su protesti mirni djeca će rasti uz saznanje da je njihovo postojanje bitno, što ih može osnažiti i vrlo povoljno djelovati na razvoj dječije ličnosti i na mentalno zdravlje djeteta. Sa druge strane, ukoliko se protestni skup pretvori u sukobljavanje i nasilje, onda djeca mogu biti doslovno traumatizovana, i doživjeti posljedice koje su iste kao u bilo kom drugom činu nasilja, bile one fizičke ili psihičke”, tvrdi naša sagovornica.
Ona je naglasila da je djetetov najbolji interes ono čime roditelji moraju da se vode kod donošenja ovakvih odluka.
“Ono što ne smije da se dešava je da djeca služe kao pokazni materijal, kao lutke koje govore ono što im se naređuje, ne smije da se ugrožava njihova sigurnost, njihova volja i ličnost”, kaže Štrbac.
Sa psihologom Aleksandrom Štrbac saglasni su i u Ombudsmanu za djecu gdje su nam takođe rekli da, iako pitanje učešća djece na protestima nije regulisano propisima, interes djeteta mora biti prioritet u svim aktivnostima koje se tiču djeteta.
“Masovna okupljanja, protesti i slični događaji uvijek nose određene rizike, koji mogu dovesti u pitanje bezbjednost djece i njihovo pravo na zaštitu. Odgovornost je odraslih da, imajući u vidu moguće rizike, osiguraju da bezbjednost djece ne bude dovedena u pitanje”, rekla je Dragica Radović, Ombudsman za djecu RS i dodala da roditelji snose odgovornost za svoju djecu.
"Roditelji svoju djecu mogu voditi gdje hoće, i na javne skupove, mirne proteste, stadione, koncerte, ugostiteljske objekte i slično, ali moraju preuzeti i odgovornost za eventualne posljedice za djecu zbog rizika koje takvi skupovi nose", naglasila je Radovićeva.
Ona je dodala da je u vezi s tim nepotrebno djecu javno eksponirati i dovoditi u situacije da učestvuju u događajima koje ne razumiju, niti su u skladu sa njihovim uzrastom, potrebama i mogućnostima.
"Naravno, i ostali subjekti zaštite su obavezni da postupaju u skladu sa Konvencijom UN o pravima djeteta, domaćim propisima, te da obezbijede uslove za zdravo i bezbrižno odrastanje djece, kao i da njihova bezbjednost ne bude dovedena u pitanje", rekla je Radovićeva.
Zaštita djece u svim oblastima, pa i u konkretnoj situaciji "mirnih protesta građana", istakla je ona, zahtijeva jasna pravila koja uređuju obaveze nadležnih službi i institucija na postupanje, uključujući i medije na profesionalno izvještavanje u vezi sa djecom, ali i odgovornost roditelja.
Iz Ombudsmana su istakli da će, kada je u pitanju policijska akcija u Banjaluci koja se desila 25. decembra, predmet provjere ove institucije biti da li je ona bila u skladu sa zakonom, da li je u tim aktivnostima bio osiguran najbolji interes djece, a prije svega njihovo pravo na bezbjednost i zaštitu.
“Zloupotreba djece je nasilje nad djecom, a u svim slučajevima nasilja nad djecom, jasno su propisane procedure postupanja koje obavezuju sve subjekte zaštite", nagalasili su iz Ombudsmana za djecu i dodali da će predmet provjere i ocjene takođe biti i da li su djeca zatečena, upotrijebljena ili zloupotrijebljena radi ostvarivanja ciljeva odraslih.
Aleksandra Štrbac takođe je upozorila na činjenicu da čak i roditelji sa najboljim namjerama i informacijama ne mogu da garantuju kada se neka mirna šetnja može pretvoriti u nasilje.
“Takva situacija se desila u utorak u Banjaluci, kada su dvostruki kordoni policije zgrtali ljude sa trga ne vodeći računa ima li tu djece, a radilo se ne samo o učesnicima protesta već i o prolaznicima, školarcima, svima koji su se zatekli u toj situaciji koja nije bila niti najavljena niti je iko bio upozoren na nju, dakle oni koji su trebali voditi računa o sigurnosti i bezbjednosti nisu to učinili, zato roditelji moraju da donose svjesne i informisane odluke, a sve dok imaju i trun sumnje u bezbjednost i dobrobit djece, dužni su i obavezni da ih od tog iskustva zaštite”, zaključila je Štrbac.
UNICEF BiH zagovara smisleno učešće djece u odlukama koje ih se tiču, i njihova poruka je jasna.
"Dostojanstvo i prava za svako dijete - uključujući i pravo da bude konsultovano i da se njihovi stavovi čuju - treba da budu ispoštovani u svim okolnostima", rekla je za naš portal Nela Kačmarčik, portparol UNICEF-a BiH.
Takođe, iz UNICEF-a su pozvali sve političke stranke, organizacije civilnog društva, medije i roditelje da prihvate odgovornost u zaštiti principa najboljeg interesa djeteta prije svih drugih interesa.
