Na današni dan 4. aprila 1949. godine u Vašingtonu je sastavljen Sjevernoatlantski ugovor, kojim je stvoren NATO savez. Ovim Ugovorom je definisano članstvo u NATO-u, ali i način izlaska iz Alijanse
Sjevernoatlantski ugovor sastavljen je u Vašingtonu, na današni dan 4. aprila 1949. godine, a ovaj datum uzima se kao dan osnivanja NATO saveza.
Sjevernoatlantski savez uspostavljen je nakon Drugog svjetskog rata kako bi osigurao mir u Evropi, promovisao saradnju među svojim članicama i čuvao slobodu, odnosno borio se protiv prijetnje koju je u to vrijeme predstavljao Sovjetski Savez.
Dvanaest država je 1949. potpisalo Ugovor, a od tada se NATO savez proširio na današnjih 28 država članica. Međutim, izvorni tekst Ugovora, sastavljen od 14 tačaka, ostao skoro nepromijenjen.
Ovim Ugovorom definisani su odnosi unutar vojnog saveza, način pristupa novih članica, ali i način istupanja iz saveza, što je definisano u tački 13:
"Nakon što je Ugovor na snazi 20 godina, svaka strana može istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju vladi SAD-a koja će obavijestiti vlade drugih potpisnica o predaji svake takve izjave."
To praktično znači neka zemlja može podnijeti zahtjev za izlazak iz NATO-a tek nakon 20 godina članstva. Međutim, Ugovorom nisu definisani uslovi pod kojima bi zahtjev za istupanjem zaista bio prihvaćen.
Prema ranijim tumačenjima, tekst tačke 13. je tako formulisan zbog straha da bi komunisti jednog dana mogli preuzeti vlast u zemljama poput Italije i Francuske, nakon čega bi pokušali da izađu iz NATO-a.
Do sada ni jedna država nije istupila iz NATO saveza, mada se Francuska 1966. godine povukla iz integrisane NATO-ve vojne strukture iz protesta zbog dominacije američkih komandanata, da bi se 2009. godine ova zemlja vratila u potpunosti pod okrilje NATO-a.
U posljednje vrijeme aktuelizovano je pitanje članstva Turske u NATO-u (članica od 1952) zbog njene vojne saradnje sa Rusijom. Američki potpredsjednik Majk Pens rekao je prošle sedmice da Turska mora da bira između članstva u NATO-u i kupovine ruskog raketnog sistema "S-400".
BiH je prije devet godina podnijela formalni zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), nakon čega je krajem prošle godine NATO pozvao BiH da podnese Godišnji nacionalni program, što je put za eventualno prihvaćanje MAP-a i dalji put ka NATO-u.
Međutim, za sada ne postoji saglasnost na nivou države niti za podnošenjem Godišnjeg nacionalnog programa, niti za dalje koraka koji vode ka eventualnom članstvu BiH u NATO savezu.