"Ovo je prvi put da vitalni nacionalni interes entiteta dobio sadašnju dimenziju", kaže Siniša Karan.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je mehanizam za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa entiteta koji je pokrenuo srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokazao da Narodna skupština Republike Srpske donosi konačne odluke i da su entiteti ključni, primarni i generički nosilac suvereniteta u BiH.
Karan je rekao da je prvi put vitalni nacionalni interes entiteta dobio sadašnju dimenziju koja prevazilazi sve dosadašnje upotrebe tog mehanizma i objašnjenja šta on u osnovi znači, te mu daje ustavnu potvrdu u suštinskom smislu.
"Ovo je definitivno najbolja afirmacija entiteta kao primarnog nosioca suvereniteta u BiH. Ovo će dugoročno biti jedna od najznačajnijih odluka i slučaj upotrebe ovog ustavnog mehanizma u posljednjih 25 godina u BiH", naglasio je Karan.
On je istakao da je posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana nakon što je Dodik u Predsjedništvu BiH upotrijebio specifičan mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta.
"Sjednica Narodne skupštine obilježena je sa dva ključna i dominantna aspekta od kojih je jedan ogroman i u budućnosti će postati sve značajniji. Došlo je do vrhunske afirmacije ustavno-pravne pozicije, mjesta i uloge izuzetnog mehanizma zaštite vitalnog interesa entiteta. Nikada u dosadašnjoj praksi, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, zaštita vitalnog interesa entiteta nije dobila ovu dimenziju", kaže Karan.
On je dodao da je prvi put u ustavnoj praksi ovaj mehanizam dobio i drugu dimenziju, jer Ustav BiH nije jasno definisao šta je vitalni nacionalni interes entiteta.
"NJega je stvarala ustavna praksa, ali ona se do sada svodila na vrlo usku primjenu i tumačenje vitalnog nacionalnog interesa entiteta koja se odnosila na konkretnu odluku ili akt koji je donosilo Predsjedništvo da bi bio pokrenut takav mehanizam. Ovdje se radi o tome da je pokrenut mimo konkretne odluke koja može biti predmet vitalnog nacionalnog interesa entiteta. Od sada u svakoj situaciji treba uvesti praksu, o kojoj je Dodik govorio na sjednici, te svaki puta kada srpski ili bilo koji član Predsjedništva BiH bude preglasan u pitanjima za koja Ustav podrazumijeva konsenzus smatrati da je povrijeđen vitalni nacionalni interes entiteta", naglasio je Karan.
On je rekao da je Dodik prvi put izdigao ovaj mehanizam na nivo koji mu pripada.
"Situacija da Narodna skupština Republike Srpske donosi konačne odluke, ne samo za nivo Predsjedništva BiH, pokazuje ko je ključni, primarni i generički nosilac suvereniteta u BiH. To su entiteti, njihovi građani i konstitutivni narodi", istakao je Karan.
Prema njegovim riječima, to je vrhunska afirmacija primarnih nosilaca suvereniteta u BiH koji su dali izvedeni suverenitet BiH.
"Ovo daje pravu dimenziju strukture BiH kao posebno složene i specifične državne zajednice federalnog karaketara i specifično ustavno-pravno mjesto entiteta u takvoj ustavnoj strukturi", kaže Karan.
On je rekao da će vrijeme pokazati značaj afirmacije i posebnog ustavno-pravnog otklona zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta.
"Svaki budući srpski član Predsjedništva BiH mora pokretati mehanizam za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa entiteta u svakoj situaciji kada bude preglasan o pitanjima koja su Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH definisana da se mogu donijeti konsenzusom. Podsjećam da je konsenzus bazni princip na kojem počiva BiH uz paritet u stvaranju zajedničkih institucija", napomenuo je Karan.
On je podsjetio da postoji i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa kroz entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"Međutim, ono je u odnosu na ovu situaciju djelimično suženo, prije svega, zbog toga što to radi 14 poslanika iz Srpske. Ovdje je snaga zaštite u tome što je ona institucionalno smještena u Narodnu skupštinu koja je predstavnik naroda", pojasnio je Karan.
Prema njegovim riječima, zasjedanje Narodne skupštine pokazalo je i demonstraciju političke nekulture i zloupotrebe predstavničke demokratije.
"Zloupotreba je manifestovana u procesnom i proceduralnom aspektu. Narodna skupština hitno mora razmisliti o svojim procedurama i Poslovniku koji se zloupotrebljava na formalan način. Kada je ulaženo u dozvoljenu parlamentarnu diskusiju, ulazilo se i u kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda svih onih koji su to slušali, ne samo onih unutar Narodne skupštine nego svih onih koji su to pratili i putem malih ekrana. U tom smislu je prekoračena i zloupotrebljena demokratija i direktno su narušavana prava onih koji su to slušali jer su iznošene lične uvrede", rekao je Karan.
On je ocijenio da je to je dio političke nekulture ili kulture, koja se vremenom mora stvarati.
"Najpogubnije za one koji su pokazali političku nekulturu i zloupotijebili i vulgarizovali parlamentarnu demokratiju je to što nisu shvatili dugoročni značaj pitanja koje je pokrenuto za Srpsku i njene institucije, a posebno najvažnije institucije kao što je Narodna skupština", zaključio je Karan.
