Podaci Centralne banke BiH pokazuju rast depozita građana u bankama. Međutim, realnost štednje u BiH na terenu izgleda dosta drugačije, kažu iz udruženja potrošača.
Povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. oktobra CBBiH je tradicionalno objavila raspoložive podatke o depozitima (novcu građna i štednji u bankama).
"Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju septembra 2024. godine iznose 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 posto u odnosu na septembar 2023. godine. Depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka", navedeno je u saopštenju.
Posmatrano na godišnjem nivou depoziti stanovništva u KM na kraju septembra 2024. godine bilježe porast od 14,6 posto (zbog velikog porasta transakcionih računa u KM od 1,06 milijardi KM), a depoziti u stranim valutama 3,1 posto.
Međutim, u udruženjima potrošača smatraju da je štednja navika koja građanima nije urođena, a da ih ekonomska realnost sprečava u tome.
"Podaci o visini prosječne plate i cijeni sindikalne korpe u RS, po podacima Saveza sindikata, pokazuju da prosječna porodica na hranu odvaja oko 1.882 KM mjesečno, što je samo oko 45 odsto vrijednosti potrošačke korpe. Običnom čovjeku ostaje mali prostor za štednju", kaže Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija" iz Banjaluke.
Jošić smatra da je štednja nešto što bi svako trebalo da praktikuje. Tamo gdje je to moguće savjetuje se trošenje po formuli 50-30-20.
"50 dosto se troši na potrebe, 30 odsto na želje, a 20 odsto bi trebalo da se štedi. Sve narano zavisi i od mjesta gdje živite. Banjaluka je skupa, a postoje dijelovi RS gdje je život mnogo jeftiniji".
Naši građani u velikom broju slučajeva žive "od plate do plate", a mnogi nisu u mogućnosti ni da uštede "za ne daj bože". Na našem podneblju ne postoji ni kultura štednje.
"Mi imamo takav stil život i na njega smo navikli, pa čak i kada dođemo u situaciju da imamo veća primanja mi odmah povećamo i svoje troškove, pa opet ništa ne uštedimo", zaključuje Jošić.
(MONDO)
