Čak i pri umjerenom zagrijavanju, procjenjuje se da će Brazil do sredine vijeka izgubiti uslove za rast kafe na 80% površina na kojima se ona trenutno uzgaja.
U doba obilježenom inflacijom, cijene svega pred našim očima rastu. Ipak, poskupljenje nije jednako za sve proizvode, a jedan popularan napitak i jedan popularan slatkiš posebno se izdvajaju.
„Kafa u gradu je toliko poskupjela da na aerodromu uopšte više nije skupa”, ilustrativno navodi jedna korisnica Tvitera, prenosi Klima 101.
Proteklih mjeseci, društvene mreže postale su svojevrsna arena za dijeljenje nezadovoljstva uslijed skoka cijena kafe. Ovaj prizor, šaljivo je prokomentarisao korisnik Tvitera: „Kada ideš nekome u goste ko ima četvoro djece, jeftinije ti izađe da odeš do Njemačke jeftinim letom, kupiš im čokolade i vratiš se, nego ovdje da kupuješ.”
Dramatične razlike među cijenama – od zemlje do zemlje, od prodavnice do prodavnice – razotkrivaju upravo da u njihovom formiranju ulogu igraju brojni lokalni faktori, a među njima i inflacija i pohlepa.
Ali ako u svom „lovu na vještice poskupljenja” ne zagrebemo ispod površine, barem kada je riječ o kafi i čokoladi, propuštamo jedan veoma bitan dio slagalice – klimatske promjene.
Klima sve manje ide na ruku osjetljivim usjevima kafe i čokolade
Priča naše šoljice kafe počinje hiljadama kilometara daleko od nas, na nepreglednim plantažama u ekvatorijalnim dijelovima Latinske Amerike, Afrike i Azije.
A oblik kafe tamo nije ni sličan onome u kojem je mi viđamo: u pitanju je žbunje ili nisko drveće sa sitnim, crvenim plodovima nalik na višnju u čijoj se unutrašnjosti krije seme kafe – koje se bere – mašinski ili ručno, a potom sortira, suši i naposletku prži. Tako se dobija prepoznatljivo tamnosmeđe, prženo zrno, a njegova dalja prerada rezultuje u različitim podvarijantama: od tradicionalne mljevene preko filter kafe do nesa.
Postoji više od 130 sorti kafe, ali su dve najpopularnije: arabika sa udjelom između 60 i 80% u svjetskoj proizvodnji, i robusta sa udjelom između 20 i 40%. Prva je rezervisana za one koji preferiraju više slatkast ukus, a druga za one koji žele više kofeina.
Najveći aktuelni proizvođač, koji tu titulu drži još od druge polovine 19. vijeka, jeste Brazil odakle dolazi 35-40% svjetske kafe.
Međutim, nije jasno da li će se i koliko dugo zadržati na toj poziciji na vrelijoj planeti. Čak i pri umjerenom zagrijavanju, procjenjuje se da će Brazil do sredine vijeka izgubiti uslove za rast kafe na 80% površina na kojima se ona trenutno uzgaja.
S obzirom na to da je u pitanju osjetljiva biljka sa specifičnim zahtjevima po pogledu klime i zemljišta, aktuelne antropogene klimatske promjene joj ne prijaju i njen uzgoj u postojećem tzv. pojasu kafe oko ekvatora postajaće sve izazovniji.
Ali poteškoće se javljaju i sada… Zbog manjka padavina i porasta temperature, prinosi kafe opadaju, kao i kvalitet, dok sa druge strane, njena potrošnja doživljava blagi rast iz godine u godinu.
Tokom ove godine, a koja će izvjesno biti najtoplija ikada izmjerena na Zemlji, plantažeri kafe u Brazilu suočili su se sa najgorom sušom u posljednjih sedam decenija i natprosečnim temperaturama, ali i surovim požarima koji su progutali dijelove njihovih plantaža.
„S obzirom na ovdašnje uslove, usjev 2025. već je pogođen”, istakao je uzgajivač kafe Silvio Almeida za AP pokazujući pupoljke koji su odumrli.
Njegova plantaža smještena je na idealnoj nadmorskoj visini, u blizini gradića Caconde koji se nalazi u jednom od ključnih brazilskih regiona za uzgoj kafe, Sao Paolo. Uprkos tome, čak i tokom ovosezonske berbe – od maja do septembra – Almeida je osjetio gorak ukus razočaranja: napunio je tek 100 vreća kafe, odnosno za 20 manje nego što je očekivao.
Naravno, nedaća klimatskih promjena nije nedaća samo jednog poljoprivrednika… Projekcije za ukupnu proizvodnju brazilske kafe 2024/2025, a koje je u novembru objavilo američko Ministarstvo poljoprivrede, pokazuju da su prinosi za 0,2% veći nego prošlogodišnji (2023/2024), ali to nam ne otkriva čitavu sliku.
Kafa je specifična biljka koja prolazi kroz dvogodišnje cikluse: smenjuju se pozitivne, bijenalne godine sa snažnim cvjetanjem, a nakon njih slijede negativne, van-bijenalne sa slabijim cvjetanjem. Ovogodišnja berba dešavala se u pozitivnoj, bijenalnoj godini pa je očekivan veći rod. Štaviše, uslijed nepovoljnih vremenskih prilika u međuvremenu, prinosi su opali za 6% u odnosu na procjene iz maja 2024.
Nakon ovogodišnje duge i žestoke suše, kiše su konačno pale na brazilske plantaže kafe u drugoj polovini oktobra. Ali ostaje pitanje: da li će se zahvaljujući padavinama drveće uopšte oporaviti od ekstremno sušnih uslova?
Očekivanja nisu visoka, a agronomi već prognoziraju gubitke za narednu berbu u Brazilu: konsultantska kuća Safras & Mercado sa fokusom na poljoprivredu predviđa godišnji pad od 15% za brazilsku arabiku.
Na drugom kraju svijeta, drugi najveći svjetski proizvođač kafe generalno i vodeći proizvođač sorte robusta – Vijetnam – vodi naizgled potpuno drugačije bitke od brazilskih, ali koje u suštini imaju istog imenitelja. Riječ je o tropskim olujama zbog kojih je berba robuste u ovoj azijskoj zemlji ove godine kasnila, a koje – baš poput suša – jačaju sa klimatskim promjenama.
U nebranom grožđu našla se i čokolada.
Zemlje na zapadu Afrike su vodeći svetski proizvođači kakaoa, glavnog sastojka mnogima omiljenog slatkiša. Njihove predvodnice, koje pokrivaju preko polovine proizvodnje, jesu Obala Slonovače i Gana.
Na toplijoj planeti uzgajivači kakaoa, baš poput uzgajivača kafe, suočavaju se sa nizom izazova: osjetljiva biljka kakaovac se sama po sebi ne nosi dobro sa ekstremnim vremenom poput obilnih padavina i suša, a porast temperature donosi i – porast bolesti i štetočina, što samo dodatno komplikuje situaciju za siromašne poljoprivrednike.
U mnogim podnebljima berba traje od oktobra jedne godine do marta naredne. Procjene Međunarodne organizacije kakaoa pokazuju da se svjetska proizvodnja na prelazu iz 2023. u 2024. smanjila za 14,2% u odnosu na berbu 2022/2023.
Uprkos smanjenoj proizvodnji, naši apetiti za kafom i čokoladom ne jenjavaju pa dolazi do toga da potrošnja nadmašuje godišnje proizvodne kapacitete. Ovo je zapravo četvrta uzastopna godina da globalno tržište bilježi deficit kafe, a treća uzastopna da se isto dešava sa kakaom. Štaviše, deficit od 478.000 tona kakaoa je najveći u proteklih 60 godina, a uzrokovan je propadanjem usjeva u zapadnoj Africi.
A posljedično…
Cijene kafe i kakaoa obaraju rekorde
Ekonomski gledano, porast cijena je logični slijed događaja kada nekog dobra imate manje u odnosu na potrebe. Kafa i čokolada nisu izuzetak od pravila.
Na globalnom nivou, kulminacija dosadašnjeg poskupljenja kafe, kao jedne od najtrgovanijih roba na svijetu, upravo je u toku.
U decembru 2024. godine, cijene zrna arabike na tržištu budućih cijena dostigle su svoj istorijski vrhunac od 7,8 dolara po kilogramu. Pošto se trgovanjem tzv. fjučursima nagađa koliko će arabika koštati u budućnosti, porast cijena posljedica je straha kako će se ekstremno sušni uslovi odraziti na narednu berbu u Brazilu.
Prethodni rekord zabilježen je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je brazilske plantaže desetkovao neobičan i jak mraz, zbrisavši čak 70% biljaka. Kako ni Vijetnam ove godine nije imao sreće na svojevrsnom klimatskom ruletu, robusta je još u septembru bilježila rekordne cijene.
Od početka ove godine, kafa je poskupela za oko 70%, a tržišna dešavanja bi već 2025. mogla da se preliju i na našu šoljicu kafe. Naime, kako je za BBC najavio jedan ekspert, brendovi razmatraju da podignu cijene u novoj godini zato što više ne mogu da se bore sa poskupljenjem sirovina.
Potrošači povećanje cijena već uveliko osjećaju na svojoj koži.
Ova godina predstavlja prekretnicu i za cijene čokolade kakve su nam poznate: u martu 2024, tona kakaoa na tržištu budućih cijena prvi put je premašila deset hiljada dolara.
U aprilu je otišla i preko 12 hiljada dolara, a pre nekoliko dana u decembru dostigla svoj dosadašnji rekord od preko 12,5 hiljada dolara po toni kakaoa.
Koliko je to?
Poređenja radi, cijena kakaoa je poslednih decenija bila relativno stabilna – i višestruko niža nego 2024. godine. Kretala se između 2 i 3.000 dolara po toni. Aktuelna cena na svjetskom tržištu je za čak 250% veća u odnosu na desetogodišnju normalu.
Mada poskupljenje ne može da se pripiše samo klimatskim promjenama, već ulogu igraju i pomenuta potražnja, kao i prepreke u lancu snabdijevanja, one su i te kako jedan od vodećih faktora koji preoblikuje tržište kafe i čokolade.
Nisu samo čokolada i kafa na udaru klimatskih promjena
Uzgoj kafe i kakaoa je nesumnjivo uzdrman klimatskim promjenama i pratećim vremenskim ekstremima, a to se dalje odražava i na njihovu cijenu.
Jedna od mjera prilagođavanja uključuje i izmeštanje plantaža sa postojećih lokacija. A potraga za boljim vremenskim uslovima, bila bi ogroman finansijski udarac na aktuelne plantažere koji uglavnom dolaze iz nižih slojeva društva i opstaju upravo zahvaljujući svojim usjevima.
Klimatske promjene ostavljaju dubok trag i na drugu hranu, smanjujući njihovu dostupnost – od senfa preko gaude do tartufa i ljutih papričica. Ali nisu samo luksuzne namirnice ugrožene, već i osnovne poljoprivredne kulture poput žita, kukuruza, suncokreta, raznog voća i povrća, što poslednjih godina uviđaju i srpski poljoprivrednici – boreći se naizmenično protiv suša, poplava i mraza.
U budućoj klimi stanje će biti sve gore. Međutim, to je pokazatelj da ne treba raditi samo na adaptaciji poljoprivredne proizvodnje, već prije svega na zauzdavanju globalnog zagrijavanja.
(EUpravo zato/Klima 101)
