Narodna skupština RS će na predstojećoj sjednici, koja počinje 5. novembra, raspravljati o Prijedlogu Zakona o zaštiti potrošača RS, kojim se uvodi niz novina u sa ciljem većih prava i bolje zaštite potrošača u Srpskoj.
Procjena je da potrošači nisu dovoljno informisani o svojim pravima, te je novim zakonskim rješenjem planirana edukacija i to od djece školskog uzrasta.
Mondo donosi najznačajnije novine koje su uvrštene u Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača RS, a čiji je nacrt usvojen u julu ove godine i potom je prošao javnu raspravu.
Ubuduće se sprečava pojava lažnih sniženja uvođenjem obaveze da trgovac prilikom sniženja ili akcije mora da iskaže najnižu cijenu u posljednjih 30 dana, a sve sa ciljem dodatne zaštite od nepoštene poslovne prakse.
“Definisano je da proizvodi sa nedostatkom ili greškom moraju biti fizički odvojeni od ispravnih proizvoda i jasno označeni. Trgovac je dužan da potrošača upozna sa prirodom nedostatka”, navedeno je.
Ono oko čega kupci i potrošači obično imaju najviše nedoumica su slučajevi kada se na kupljenom proizvodu pojavi nedostatak, kao i obaveze trgovca u postupku rješavanja reklamacije. Zakonom je to decidno objašnjeno i navedeno da, između ostalog, imate pravo i na povrat novca, a da pri tome čak i ne morate donijeti originalnu ambalažu.
“Prava potrošača koji je kupio proizvod sa nedostatkom su: da zahtijeva popravku proizvoda, zamjenu proizvoda, sniženje cijene, ili raskine ugovor i traži povrat novca. Trgovac je dužan da reklamaciju riješi u roku od 30 dana. Izuzetno, rok se može jednom produžiti, ali samo ukoliko potrošač da izričitu saglasnost za to”, piše u zakonu.
Propisano je da troškove popravke, zamjene, transporta, radne snage i materijala snosi trgovac, a ne potrošač. Trgovac odgovara za nedostatke koji se pojave u roku od dvije godine od dana isporuke proizvoda, izuzev kod prodaje polovne robe, kada se može ugovoriti kraći rok, ali ne kraći od godinu dana.
“Ukoliko potrošač nije u mogućnosti da trgovcu dostavi ambalažu robe, to ne može biti razlog za odbijanje reklamacije, niti razlog za odbijanje otklanjanja nedostatka na proizvodu. Potrošač je dužan da prilikom podnošenja reklamacije priloži dokaz o kupovini (fiskalni račun, ovjerenu komercijalnu garanciju, otpremnicu, slip…)”, navodi se u zakonskom rješenju i podvlači da, prilikom reklamacije, ambalaža nije obavezna.
“Nema potrebe da potrošač godinama čuva ambalažu kako bi u slučaju nedostatka na proizvodu istu dostavio trgovcu uz proizvod”, navodi se u obrazloženju ovog zakona.
Predloženim tekstom Prijedloga zakona uvodi se i obaveze izdavanja predračuna za usluge skuplje od 100 KM, kako bi potrošač bio zaštićen od nekih dodatnih troškova.
Uvodi su pojam „ugrožen potrošač”, a koji podrazumijeva potrošača koji zbog svog ekonomskog ili društvenog položaja, uslova života, posebnih potreba ili drugih teških ličnih prilika pribavlja robu ili koristi uslugu pod naročito otežanim uslovima ili je u tome onemogućen, dok će se posebnim propisima detaljnije urediti kriterijumi i uslovi ovog statusa.
Tokom javne rasprave o ovom zakonu, dato je i nekoliko primjedbi, komentara i prijedloga koji nisu usvojeni.
Primjera radi, poslanik Bojan Kresojević je ukazivao na preuveličavanja prilikom reklamiranja određenih proizvoda pri čemu je naveo primjer oglasa „red bul, daje ti krila“.
“Stav 4. člana 37. Zakona unosi važnu balansirajuću odredbu, kao što su preuveličavanja i retoričke fraze koje su opšteprihvaćene u oglašavanju, a za koje se razumno ne očekuje da budu shvaćene doslovno. Takve formulacije su sastavni dio slobode trgovine i slobode komercijalnog izražavanja, pod uslovom da ne dovode potrošača u zabludu, niti prikrivaju suštinske informacije. Takva oglašavanja nisu obmanjujuća, niti nedozvoljena, čak ni u kontekstu osjetljivih potrošača”, objasnili su iz Vlade RS koja je predlagač ovog zakona.
