Razlika u cijeni između dizela i benzina postaje sve veća. Postoji nekoliko razlaga, a neki od njih su skuplja prerada, veća globalna potražnja i poremećaji u snabdijevanju.
Bilo je vrijeme kada je dizel gorivo obično bilo jeftinije od benzina. Taj odnos počeo je da se mijenja prije oko 20 godina i od tada se dizel uglavnom prodaje po višoj cijeni.
Danas ta razlika nije samo trajna, već je i neuobičajeno velika, što nameće očigledno pitanje. Kako smo od toga, da je benzin uglavnom bio skuplji od dizela, došli do toga da dizel sada košta znatno više od benzina?
Odgovor ima dva dijela- Prvi je strukturalne prirode i seže do sredine 2000-ih. Tada su promjene specifikacija goriva, poreza, ekonomike prerade i globalne potražnje iz temelja promijenile odnos između cijena benzina i dizela.
Drugi dio je neposredniji. Tokom 2026. poremećaji u radu rafinerija, geopolitički sukobi, niske zalihe i smanjen izvoz velikih proizvođača doveli su globalno tržište dizela u neuobičajeno tijesnu situaciju. Razumijevanje razlike između tih dugoročnih i kratkoročnih faktora objašnjava i zašto dizel obično košta više, ali i zašto je razlika sada toliko velika.
Dizel je nekada bio jeftinije gorivo
Prije sredine 2000-ih dizel je u SAD često bio jeftiniji od običnog benzina. Bilo je izuzetaka, naročito tokom hladnih zima kada bi povećana potražnja za lož-uljem podizala cijene. Ali, dugoročniji obrazac uglavnom je išao u prilog dizelu.
To je počelo da se mijenja oko 2004. godine, a prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), cijene dizela za drumska vozila gotovo neprekidno su bile više od cijena običnog benzina od septembra te godine.
Tokom decenije prije 2005. benzin se uglavnom prodavao uz malu premiju u odnosu na dizel. Nakon toga odnos se preokrenuo i dizel je tokom većine godina postao skuplje gorivo.
Vrijeme kada je došlo do tog preokreta važno je zato što se poklopilo sa velikom promjenom u načinu na koji su američke rafinerije morale da proizvode dizel za drumski saobraćaj.
Dizel sa ultra-niskim sadržajem sumpora promijenio je ekonomiju
Počev od sredine 2000-ih, američke rafinerije morale su dramatično da smanje sadržaj sumpora u dizelu za drumska vozila. To je predstavljalo važno poboljšanje sa stanovišta zaštite životne sredine, jer emisije sumpora doprinose zagađenju vazduha i kiselim kišama. Ipak, istovremeno je proizvodnju dizela učinilo skupljom.
Rafinerije su uložile milijarde dolara u novu opremu za hidrotretman i uklanjanje sumpora. Te investicije povećale su kapitalne i operativne troškove i učinile proizvodnju i distribuciju dizela koji ispunjava propisane standarde skupljim.
EIA danas objašnjava trajno višu cijenu dizela kombinacijom više faktora. Uključujući snažnu globalnu potražnju za dizelom i drugim destilatima, veće troškove proizvodnje dizela sa niskim sadržajem sumpora, kao i savezne poreze koji su šest centi po galonu viši na dizel nego na benzin.
Nijedan od tih faktora ne objašnjava svako kratkoročno pomjeranje cijena, ali su zajedno stvorili strukturalnu premiju koja prije 2004. nije postojala u tolikoj mjeri.
Kada je proizvodnja dizela postala skuplja, a tržište dizela čvršće povezano sa globalnim tržištem destilata, stari odnos sa benzinom praktično se više nije vratio.
Dizel je postao globalna roba
Još jedna važna promjena bila je globalizacija tržišta dizela. I benzinom se trguje na međunarodnom tržištu, ali dizel i drugi proizvodi srednje destilacije imaju posebno važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji. Oni pokreću kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku i rudarsku opremu, brodove, industrijske mašine i sisteme za grijanje.
Snažna potražnja u Evropi, Kini, Indiji i Sjedinjenim Državama godinama vrši pritisak na globalnu ravnotežu ponude i potražnje za destilatima.
To znači da na cijene dizela u SAD sve više utiču događaji daleko izvan granica te zemlje. Čak i kada je domaća proizvodnja snažna, rafinerije mogu da izvoze dizel na međunarodna tržišta na kojima su cijene više. Tako se domaće cijene još čvršće vezuju za globalnu ponudu i potražnju.
Zbog toga je pogrešno posmatrati samo proizvodnju sirove nafte u SAD i pretpostaviti da bi obilje domaće nafte automatski trebalo da znači i jeftin dizel.
Sjedinjene Države mogu proizvoditi velike količine sirove nafte, a da se istovremeno suočavaju sa nedostatkom zaliha prerađenih proizvoda. Sirova nafta mora da se preradi u odgovarajućim rafinerijama, u odgovarajuće proizvode, a zatim transportuje kroz odgovarajući sistem. Ta ograničenja su jednako važna kao i količina nafte koja izlazi iz zemlje.
Još 2022. se pokazalo koliko brzo premija može da eksplodira
Najdramatičniji noviji primjer dogodio se 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu poremetila globalna energetska tržišta. Dizel je posebno teško pogođen. Rusija je bila veliki dobavljač sirove nafte, prerađenih proizvoda i sirovina za preradu Evropi i drugim tržištima. Sankcije i trgovinska ograničenja primorali su tržište na brzo preusmjeravanje globalnih tokova.
Cijene benzina takođe su naglo porasle, ali snabdijevanje dizelom bilo je još više pogođeno. To je premiju dizela dovelo do rekordnog nivoa.
Razlika između cijena benzina i dizela 2022. godine je dostigla rekord. U to vrijeme poremećaji izazvani Rusijom objašnjavali su zašto se strukturalna premija odjednom pretvorila u ekstremnu razliku. Tržište se na kraju prilagodilo promjenama trgovinskih ruta, stabilizaciji rada rafinerija i obnovi zaliha. Ali ta normalizacija nije dugo trajala.
Zašto je razlika ponovo toliko velika ove godine
Trenutna situacija u jednom važnom pogledu podsjeća na 2022. godinu. Globalno snabdijevanje dizelom ponovo je ozbiljnije poremećeno nego snabdijevanje benzinom.
EIA je nedavno objavila da su globalne zalihe destilata ograničene zbog smanjene aktivnosti rafinerija u Rusiji, Kini i na Bliskom istoku. Istovremeno, američke rafinerije radile su gotovo punim kapacitetom. Pri čemu je domaća proizvodnja destilata od početka godine do avgusta u prosjeku iznosila oko 5,1 milion barela dnevno. To je najviši nivo od 2019.
Ovaj podatak vrijedi naglasiti jer pokazuje da trenutni problem nije jednostavno posljedica pada proizvodnje u američkim rafinerijama. Američke rafinerije proizvode velike količine dizela, ali je istovremeno porasla globalna potražnja za tim količinama, dok je ponuda u drugim dijelovima svijeta opala.
Kako je izvoz rastao, američke zalihe su se smanjivale, pa su do sredine septembra zalihe destilata bile oko 13 odsto ispod prosjeka za isti period u prethodnih pet godina, iako je ljeto obično period kada se zalihe povećavaju u pripremi za zimu.
Rusko ograničenje
Od tada je globalna situacija postala još napetija. Rusija je ograničila izvoz dizela nakon oštećenja rafinerijske infrastrukture, Kina je smanjila izvoz goriva kako bi zaštitila domaće snabdijevanje, dok su prerada i transport nafte na Bliskom istoku poremećeni zbog sukoba koji uključuje Iran.
Istovremeno su porasli troškovi tankerskog transporta i osiguranja. To je dodatno poskupilo prevoz prerađenih proizvoda širom svijeta.
Rezultat je globalna trka za srednjim destilatima.
I benzin i dizel pogođeni su višim cijenama sirove nafte, ali je dizel pod mnogo većim pritiskom jer je samog proizvoda manje u odnosu na potražnju. Zato se razlika između cijena dizela i benzina toliko dramatično povećala.
Razlika u cijeni sada je vanredna
Na dan 5. oktobra, prosječna cijena dizela za drumska vozila u SAD iznosila je 6,199 dolara po galonu, u poređenju sa 4,354 dolara za običan benzin. Razlika od oko 1,85 dolara po galonu.
Dizel je u septembru dostigao nominalni rekord od 6,29 dolara po galonu, prema podacima EIA. Početkom oktobra njegova prosječna nacionalna cijena i dalje je bila iznad šest dolara.
Ta razlika nije prvenstveno posljedica iznenadnog povećanja poreza na dizel ili neke nove promjene specifikacija goriva. Ti strukturalni faktori pomažu da se objasni zašto dizel obično košta više od benzina, ali ne objašnjavaju zašto je premija danas toliko velika.
Sadašnja premija posljedica je veoma tijesnog globalnog tržišta destilata, povrh dugoročnih promjena koje su već učinile dizel skupljim gorivom.
Ta razlika je važna jer razdvaja osnovni razlog zbog kojeg dizel normalno ima višu cijenu od privremenih faktora koji mogu da izazovu eksplozivan rast te premije.
Rafinerijske marže su posljedica, a ne uzrok
Rafinerijske marže naglo su porasle, a veliki proizvođači nafte ostvaruju korist od tijesnog tržišta. Ali te visoke marže su posljedica ograničene ponude dizela u odnosu na potražnju, a ne prvobitni uzrok nestašice.
Kada su kapaciteti rafinerija poremećeni, izvoz ograničen, a zalihe padaju, vrijednost preostalih količina goriva raste. Rafinerije koje mogu da nastave proizvodnju dizela profitiraju od te oskudice, ali oskudica dolazi prva.
Ova razlika je važna jer se visoke marže ponekad navode kao dokaz da su rafinerije odlučile da podignu cijene. U stvarnosti je rast marži u velikoj mjeri reakcija tržišta na nedostatak prerađenih proizvoda.
Dizel je drugačije tržište od benzina
Šira pouka jeste da benzin i dizel možda potiču iz istog barela sirove nafte, ali nisu međusobno zamjenjivi proizvodi.
Oni služe različitim tržištima, imaju različite sezonske obrasce potražnje. Zahtijevaju različite procese prerade i suočavaju se sa različitim globalnim pritiscima na snabdijevanje.
Rafinerija ne može jednostavno da pretvori svaku količinu sirove nafte u proizvod koji je tog dana najskuplji, jer konfiguracija rafinerije, kvalitet sirove nafte, specifikacije proizvoda i fizička ograničenja rada određuju šta može da se proizvede.
Zbog toga obilje sirove nafte ne garantuje jeftin dizel.
Sjedinjene Države mogu proizvoditi rekordne količine nafte, rafinerije mogu raditi gotovo punim kapacitetom, a dizel i dalje može biti skup ako globalno tržište prerađenih proizvoda ostane tijesno.
Prije 20 godina benzin je često bio skuplje gorivo. Zatim je dizel dobio strukturalnu premiju. A danas se ta premija dramatično povećala jer je globalno tržište dizela i drugih srednjih destilata ponovo pod velikim pritiskom.
Dok se ta ograničenja u snabdijevanju ne ublaže, vjerovatno je da će dizel ostati znatno skuplji od benzina.
(Forbs/MONDO)
