Predsjednik Rusije Vladimir Putin otvorio je danas radove na izgradnji međunarodnog gasovoda "Južni tok".
Na svečanosti povodom početka radova prvo je prikazan film o "Južnom toku", a zatim je govorio predsjednik Putin, prenio je RTS.
Poslije Putina okupljenima se obratitio predsjednik "Gasproma" Aleksej Miler i direktor "Južnog toka" Marsel Kramer.
Otvaranju radova na gasovodu prisustvuje i srpska delegacija sa ministarkom energetike Zoranom Mihajlović na čelu.
Mihajlović je rekla da je "Južni tok" značajan za Srbiju, jer će omogućiti još jedan pravac za snabdijevanje gasom, biće obezbjeđeno još hiljadu radnih mjesta u građevinarstvu i mašinogradnji.
Na ceremoniji u ruskom gradu Anapa, povodom otvaranja radova na gasovodu se sve vrijeme pušta tradicionalna muzika zemalja koje učestvuju u tom projektu, pa tako i srpsko kolo.
Izgradnja gasovoda počela je radovima na kompresorskoj stanici "Ruskaja" u Krasnodarskoj oblasti na jugu Rusije, koja će biti najveća na svijetu.
U Srbiji, prema najavama zvaničnika, izgradnja tog gasovoda treba da počne oko 20. decembra.
Ukupan obim gasa koji će se transportovati "Južnim tokom" dostići će 63 milijarde kubnih metara godišnje, što je 10 odsto ukupne tražnje gasa u Evropi.
U izgradnju "Južnog toka", koji će transportovati ruski gas u Evropu po dnu Crnog mora, biće uloženo oko 15,82 milijarde dolara,
"Južni tok" je od strateškog značaja za energetsku sigurnost Evrope i planirano je da bude pušten u rad do kraja 2015.
Kapacitet gasovoda kroz Srbiju biće oko 40 milijardi kubnih metara godišnje, a očekuje se da će u njoj, takođe, biti čvorište za snabdijevanje regiona gasom, ka Republici Srpskoj, Madarskoj, Sloveniji, Austriji, a možda i dalje.
Projekat trase "Južnog toka" kroz Srbiju je najveći investicioni projekat u posljednjih šest decenija u susjednoj zemlji i njegova vrijednost, samo za izgradnju, procjenjuje se na oko dvije milijarde evra.
Akcionari "Južnog toka" su ruski "Gasprom" koji ima polovinu vlasništva u zajedničkom preduzeću, a drugu polovinu posjeduju italijanski ENI, francuski EDF i njemački BASF.
(Tanjug)
