Evrozona je "isplivala" iz recesije nakon rekordnih 18 mjeseci ekonomskih kontrakcija.
Na prostoru evrozone zabilježen je rast društvenog bruto proizvoda od 0,3 odsto u drugom kvartalu 2013. što je malo više od predviđanog.
Rast se i očekivao nakon što je njemačka privreda zabilježila rast od 0,7 odsto u periodu od aprila do juna.
Dok su Njemačka i Francuska, takođe, zabilježile rast veći od očekivanog, Portugalija, najmanja i naslabija ekonomija evrozone, zabilježen je najbrži rast od 1,1 odsto.
Portugal je jedna od tri zemlje koja je morala da zatraži finansijsku pomoć EU od više milijardi evra.
Međutim, Španija, koja je tražila finansijsku pomoć za svoj bankarski sektor, bilježi ekonomski pad od 0,1 odsto u istom kvartalu. Slično je i sa Italijom i Holandijom gdje je zabilježen pad od 0,2 odsto.
Potpredsjednik Evropske komisije Oli Ren rekao je da najnoviji podaci ukazuju da evropska privreda polako počinje da napreduje, ali da još nema mjesta prevelikom zadovoljstvu.
"Još ima dosta prepreka da se savlada, ovo su i dalje male cifre i znaci rasta još su slabi", rekao je on.
On je dodao da veliki broj zemalja i dalje ima visoku stopu nezaposlenih, zatim primjena suštinski važnih, ali teških reformi u EU još je u početnoj fazi.
"Prema tome, pred nama je još dug put", rekao je on.
Analitičari iz istraživačkog centra "Kapital ekonomiks" (Capital Economics) kažu da se vraćanje umjerenih stopa ekonomskog rasta u evrozoni kao cjelini ne održava direktno na duboko ukorijenjene ekonomske i fiskalne probleme "perifernih zemalja".
(Srna)