Svakog mjeseca u BiH u prosjeku uđe oko 200 miliona maraka koje građani na privremenom ili stalnom radu u inostranstvu putem zvaničnih kanala pošalju svojoj porodici, rodbini ili prijateljima.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvom kvartalu ove godine pomenute novčane doznake iz inostranstva iznosile su skoro 586 miliona maraka i ukoliko se ovaj trend nastavi, one bi mogle biti na nivou prošlogodišnjih, kada su ovi finansijski transferi za stanovništvo iznosili više od 2,6 milijardi maraka.
Radilo se o rekordnoj svoti novca koja je tokom jedne godine ušla u BiH. Ona je, primjera radi, u odnosu na 2012. godinu bila veća za više od 500 miliona maraka.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da će ove doznake iz inostranstva iz godine u godinu biti sve veće jer, kako je objasnio, i sve više ljudi pronalazi posao van granica BiH, piše "Glas Srpske".
On je uvjeren kako bi domaća ekonomija odavno kolabirala da ovoliki novac, negdje oko deset odsto bruto društvenog proizvoda, ne dolazi iz inostranstva.
"Ove doznake drže našu ekonomiju, jer sav ovaj novac kasnije odlazi na potrošnju, što se onda reflektuje i na povećanje stope prikupljenih poreza. Ako se zna da potrošnja čini gotovo 80 odsto BDP-a, onda je sasvim jasno šta ove inostrane dotacije znače za BiH i stabilnost njene ekonomije, ali šta one znače i za same građane i njihov životni standard, posebno ako se zna da je prosječna plata u BiH negdje oko 870 maraka", rekao je Hadžić.
S njim se slaže i član Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Predrag Duduković koji navodi da su ove doznake vjerovatno daleko veće od zvanično prikazanih.
"Mislim da su one mnogo veće, jer dosta ovog novca u zemlju uđe mimo banaka i zvaničnih finansijskih tokova. Ono što je više nego očigledno jeste da one održavaju život u BiH, ali su i svake godine sve veće, jer sve više ljudi odlazi van zemlje i onda šalje novac svojim bližnjim kako bi mogli preživjeti", navodi ovaj ekonomski analitičar.
Hadžić i Duduković, međutim, upozoravaju da čitava ova priča ima i svoju tamnu stranu, jer iz zemlje odlaze mladi i radno sposobno stanovništvo.
"Sve ovo negativno utiče na demografsku sliku BiH, pad nataliteta, povećanje broja penzionera, ali najporaznije je što među onima koji odlaze ima dosta mladih koji bi trebalo da budu nosioci razvoja jedne zemlje", naglasio je Hadžić dodajući da bi u jednom trenutku moglo doći i do pada ovih uplata, jer oni koji su otišli neće imati kome da šalju novac.
Prema podacima koje je nedavno objavila Centralna banka Njemačke, građani koji žive i rade u ovoj zemlji su samo tokom prošle godine na račune u BiH uplatili oko 180 miliona maraka. Prema nekim izvorima, u Njemačkoj živi skoro 200.000 građana iz BiH.
