Njemackoj ce do 2030. nedostajati sest miliona radnika

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Njemačkoj će do 2030. nedostajati šest miliona radnika

Autor Fena
Autor Fena

U Njemačkoj su strani radnici dugo bili osjetljiva tema. No sada su iznesene neoborive činjenice koje prisiljavaju Njemačku na otvaranje, komentariše Jens Thurau, javlja ''Dojče vele.''

Toliko mnogo konsenzusa nikada nije bilo - izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Ingo Kramer u ponedjeljak u sjedištu njemačke vlade. On je time mislio na konsenzus i složnost svih relevantnih političkih i privrednih snaga u Njemačkoj oko toga da je ovoj zemlji potrebna stručna radna snaga iz inostranstva. I to ne samo iz članica EU, već i iz drugih zemalja. Do 2030. godine, saglasni su stručnjaci, Njemačkoj će nedostajati šest miliona radnika. Već godinama dižu uzbunu prije svega zanatska udruženja. Njima trenutno nedostaje 250.000 ljudi.

Razlog je, s jedne strane, to što Njemačka "stari", odnosno sve je više starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i loše plaćeni. Pored toga, njemačka izvozna privreda cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.

Pročitajte i ovo

Još prije 20 godina su konzervativni političari u Njemačkoj vodili predizborne kampanje koristeći strah njemačkog stanovništva od dolaska radne snage izvana. Tako je u to vrijeme CDU-ov političar Jirgen Ritgers, koji je poslije postao premijer savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, u jednom intervjuu rekao: "Umjesto Indijaca, na kompjuterima bi morala biti naša djeca!"

A onda se nije dogodilo ni jedno ni drugo. Pokušaji dovođenja Indijaca u Njemačku, koje je kasnije preduzimala njemačka vlada sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, ostali su bez uspjeha. A ni njemačka djeca se nisu uspješnije obučavala na kompjuterima, posebno ne u školama.

Suštinski razlog za ovakve čudnovate debate bio je taj što se njemački političari nisu usuđivali otvoreno reći ono što je bilo činjenično stanje: a to je da je Njemačka odavno useljenička zemlja. 1960-tih godina, pa i ranije, počeli su stizati Italijani, Turci, Portugalci i Grci. Namjerno su ih nazvali gastarbajterima - radnicima koji su bili samo gosti u Njemačkoj. Ovaj naziv je sugerisao da bi se oni jednog dana trebali vratiti u svoje zemlje. Oni to nisu učinili - ostali su, dobili djecu, a sada i njihova djeca imaju djecu. Mnogi od njih nikada se nisu mogli osjećati kao kod kuće jer je nedostajala poruka da su oni trajno dobrodošli. To je dovelo do problema u integraciji, s kojima se Njemačka danas susreće.

"Borba kultura" ostala je do danas, samo što se vodi na drugim frontovima: ulogu neprijatelja stranaca preuzela je desno-populistička "Alternativa za Njemačku" (AfD), dok su se etablirane stranke u zemlji udružile protiv nje. Zasluga je i razumne i pragmatične kancelarke Merkel što je svojoj Demohrišćanskoj uniji izbacila iz glave narativ o opasnim strancima. Angela Merkel je odavno uvjerena da Njemačka svoje blagostanje može održati samo uz daljnje useljavanje stranaca.

Sada, nakon utvrđenih činjenica, moraju uslijediti djela: od svih vodećih industrijskih zemalja Njemačka, zemlja s najjačom ekonomijom u Evropi, zauzima mjesto na sredini ljestvice, kada se ljudima u inostranstvu postavi pitanje bi li rado došli raditi u Njemačku. Birokratija bespotrebno otežava stvari, a i plate su u drugim zemljama bolje. Nerijetko nedostaje tzv. "kultura dobrodošlice". I vijesti o ekstremno desničarskim i antisemitskim napadima odvraćaju potencijalne useljenike od dolaska u Njemačku.

Nezavisno od neosporno utvrđenih činjenica da su ovoj zemlji potrebni useljenici kao radna snaga i dalje se vodi rasprava o izbjeglicama. Nakon što je izbjeglički val zapljusnuo zemlju tijekom 2015. i 2016. godine, došlo je do niza pooštravanja propisa o azilu. Pri tome i došljaci daju svoj doprinos u popunjavanju otvorenih radnih mjesta. U protekle četiri godine je skoro pola miliona izbjeglica našlo posao u Njemačkoj. U narednom razdoblju će i mnogi Britanci, šokirani zbog izlaska njihove zemlje iz EU-a, željeti doći u Njemačku - a mnogi od njih će i trajno ostati.

To će ovu zemlju trajno promijeniti – biće šarenija i raznolikija. Bez obzira na izljeve bijesa huškača iz redova krajnje desnice: činjenice niko ne može osporiti i to je većina u Njemačkoj konačno shvatila, javlja "Dojče vele."

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE