Suecka kriza: Pomorci opet gledaju stare mape | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Suecka kriza: Pomorci opet gledaju stare mape

Autor Željko Svitlica
Autor Željko Svitlica

Brod zaglavljen u Sueckom kanalu zadao glavobolje svjetskoj trgovini. Hajde da se podsjetimo istorije jedne od najvažnijih pomorskih prečica na svijetu.

Izvor: Tanjug, Mohamed Elshahed/AP

''Moraćeš okolo'', čuje se sigurno ovih dana na radio vezama u kabinama velikih prekookeanskih brodova u Crvenom moru, Adenskom zalivu i Mediteranu.

Njih više od 150 čeka na ulazu u Suecki kanal sa sjeverne i južne strane kako bi prevezli kontejnere s robom, naftom i gasom, najkraćim pomorskim putem između Azije i Evrope. Drugi su pogasili motore unutar kanala gdje su se zatekli.

Tu se prije dva-tri dana nasukao ogroman brod ''Ever Given'', kompanije ''Evergrin'', kojeg su navodno jaki vjetrovi natjerali da se popriječi i začepi ovaj veoma frekventan morski prolaz. Prema procjenama, biće potrebno više nedjelja da se kanal odblokira.

Izvor: Tanjug, ©Maxar Technologies/'Maxar Technologies

Egipatske vlasti su otvorile stari kanal kako bi makar dio saobraćaja bio odblokiran, ali pojedini brodovi su ipak krenuli starim pomorskim putem južno, oko cijele Afrike, pored legendarnog Rta dobre nade, kuda je u 15. vijeku prvi put iz Evrope prošao portugalski istraživač Bartolomeo Dijaz tražeći trgovački put za Indiju.

Možda će vas zanimati

Prema podacima koji su objavljeni danas kroz Suecki kanal se dnevno preveze roba vrijedna 9,6 milijardi dolara. Ovo je jedan od ključnih trgovačkih puteva svijeta i blokada je već dovela do skoka cijena nafte na tržištima jer ovuda prolaze tankeri prema Evropi i dalje na Zapad.

Prosječno, kroz kanal između Egipta i Sinaja prođe 50 brodova dnevno i oko 12 odsto svjetske trgovine odvija se tuda. Osim nafte, zbog nasukanog broda, u naš dio svijeta kasniće isporuke i drugih roba iz kineskih i ostalih azijskih luka, a od tamo stiže sve, od igle do lokomotive.

Izvor: Tanjug, Mohamed Elshahed/AP

Suecki Kanal povezuje Sredozemno i Crveno more te predstavlja najkraću pomorsku vezu između Azije i Evrope. Dugačak je 163 km i razdvaja afrički od azijskog kontinenta. To je najvažniji tankerski plovni put za snabdijevanje Evrope bliskoistočnom naftom. Suecki kanal nosi ime po gradu Suec koji se nalazi na južnom ulazu u kanal, na obali Crvenog mora i ima 497.000 stanovnika.

Istorija Sueckog kanala istorija je svjetske trgovine i s njom povezanih političkih promjena. Postoje jasni dokazi da su Stari Egipćani, a i Persijki car Darije u blizini gradili kanal koji je povezivao Crveno more i rijeku Nil, radi transporta ljudi i dobara.

Izvor: Tanjug, ©Maxar Technologies/'Maxar Technologies

Krajem 15. vijeka portugalsko kraljevstvo šalje istraživača Bartolomea Dijaza da pronađe pomorski put do Indije. Dijaz nije stigao do Indije, ali je prvi plovio oko juga Afrike i tako 1488. godine otvorio direktnu pomorsku trgovačku rutu do tog dijela svijeta. Do Kalkute u Indiji stigao je par godina kasnije čuveni Vasko da Gama kojeg je Dijaz pratio na putovanju. Ove plovidbe zauvijek su promijenile trgovački balans u Evropi i na Mediteranu, odnose moći i budućnost svijeta.

Začini i ostala roba sa Istoka do tada su na Zapad stizale kopnom preko Bliskog istoka i dalje preko Sredozemnog mora. Nakon otkrića dvojice moreplovaca Portugal snažno jača pomorske trgovačke puteve i svoju moć (tih godina Kolumbo stiže do Amerike, takođe tražeći Indiju), slabeći pri tom uticaj drugih, pogotovo Venecije, koja je dominirala u trgovini i plovidbi na Mediteranu.

Izvor: Tanjug, Mohamed Elshahed/AP

Venecijancima je tada prvi put palo na pamet da bi mogao da se prokopa kanal između Sredozemnog i Crvenog mora, skrati put i Portugalci opet ostave na drugom mjestu. Tada jednostvano nije bilo uslova i sredstava za to.

Više od tri vijeka kasnije, francuski diplomata i inženjer, Ferdinand Leseps, na poziv egipatskog vicekralja Muhameda Saida izradio je projekat kanala i 1856. dobio dozvolu za koncesiju i osnivanje dioničarskog društva koje će imati prava na upravljanje kanalom. Društvo dobija i prava na korištenje kanala na 99 godina, nakon kojih bi kanal postao egipatski.

Leseps je za ulaganje zainteresovao kompanije iz Francuske, Italije i Austrije dok se britanska imperija protivila izgradnji. Gradnja je počela 1859. godine, ne bez problema, jer je alat i mašine, kao i ugalj, gvođže, drvo i ostalo trebalo dopremiti iz Evrope. Zabilježeno je da je 1862. godine 1.600 kamila svakog dana dopremalo pitku vodu na gradilište za 25.000 radnika. Sljedeće godine je sagrađen poseban kanal za pijaću vodu.

kamila kamile grbadeva grbadeve deve Izvor: Guliver/GettyImagesPlus/iStock/Cezary Wojtkowski

Tokom izgradnje, koju su mahom finansirale francuska i egipatska vlada, epidemija kolere je odnijela više od 100.000 života. Suecki kanal gradilo je oko 1,5 miliona radnika. Posao je završen 15. avgusta 1869. godine. 

Poslovanje je bilo nerentabilno pa djelimičan udio u kontroli nad kanalom 1875. dobija britanska vlada, a potpuni 1882. i Suecki kanal postaje strateški važan za britanske pomorske veze sa Istokom. Grčevito je branjen tokom Drugog svjetskog rata.

Britanska dominacija izazvala je par pobuna, ali i ugovora sa Egiptom. Međutim, 1956. godine predsjednik Egipta, Gamal Abdel Naser, nacionalizovao je kanal zbog čega su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael izvršili invaziju. U tom ratnom peridu, poznatijem kao Suecka kriza, kanal je bio zatvoren sve do aprila 1957. godine.

Trenutna pozicija broda Ever Given u Sueckom kanalu i drugih brodova koji čekaju prolaz.
Trenutna pozicija broda Ever Given u Sueckom kanalu i drugih brodova koji čekaju prolaz.
Izvor: Vesselfinder/Printscreen

Desetak godina kasnije (1967.) bliskoistočni sukobi ponovo zatvaraju kanal, a plovidba je obnovljena tek 1975. godine.

Kanalom danas upravlja egipatska državna "Uprava Sueckog kanala", koja naplaćuje ''putarinu'' od par stotina hiljada dolara po brodu.

Prema Konstantinopoljskoj konvenciji, kanal može koristiti "u vremenu rata kao i u vremenu mira svako trgovačko ili ratno plovilo, bez razlikovanja zastave."

Današnji pokušaj izvlačenja broda ''Ever Given'' nije uspio, a novi tegljači na lice mjesta stižu 28. marta. ''Stari put'', oko Afrike, kraj Rta dobre nade, duži je za 7 - 10 dana objasnili su predstavnici pomorskih kompanija, koji polako okreću brodove prema jugu kuda su išli Vasko da Gama i Bartolomeo Dijaz.

Povezano

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE