Njemačka privremeno zatvara sedam najstarijih nuklearki, a ruski premijer u Bjelorusiji započinje gradnju ruskim kreditom i tehnologijom.
Privremeni ključ u bravu je već druga hitna mera u oblasti atomske politike koju njemačka vlada donosi poslije zemljotresa u Japanu i teške havarije u nuklearnoj elektrani Fukušima, koji su toliko prestravili Nijemce da je mnogostruko porasla potražnja za Gajgerovim brojačima i za tabletama joda. Rusija je problemu pristupila pragmatičnije, pa je premijer Vladimir Putin potpisivanje ugovora o novoj nuklearnoj elektrani u Bjelorusiji, sa ruskim kreditom i tehnologjom, ojačao sopstvenim prusustvom.
Kako je u Berlinu poslije sastanka sa šefovima vlada saveznih pokrajina u kojima se pomenute atomske centrale nalaze, najavila savezna kancelarka Angela Merkel, odluka se odnosi na postrojenja koja su u rad puštena prije 1980. godine.
Riječ je o nuklearnim elektranama Biblis A, Biblis B, Nekarsvesthajm, Brunsbitel, Izar 1, Untervezer i Filipsburg sa ukupnom snagom od oko 7.100 megavata.
Ove nuklearke se nalaze u saveznim pokrajinama Bavarska, Baden-Virtemberg, Hesen, Donja Saksonija i Šlezvig-Holštajn i biće zatvorene na tri mjeseca.
Toliko traje i juče donijet moratorijum na prošle jeseni donetu odluku o produžavanju radnog vijeka njemačkih nuklearki.
Prije četiri mjeseca je konzervativno-liberalna vlada kancelarke Merkel, poslije dogovora sa velikim energetskim firmama koje nuklearkama upravljaju, donijela odluku da atomske centrale smiju da rade do 14 godina duže nego što je predviđalo do tada važeće rješenje.
Ranijom odlukom socijaldemokratsko-zelene vlade kancelara Gerharda Šredera iz 2002. bilo je pak predviđeno da se nuklearke zatvore najkasnije do 2025. godine.
Neuobičajeni potez privremenog isključivanja sedam najstarijih nuklearki sa mreže, kako je najavila kancelarka, biće pravno formulisan kao "državni ukaz iz bezbjednosnih razloga".
S obzirom na planirani obim provjere bezbjednosnih rizika u nuklearkama, najbolje je da se to obavi u vrijeme kada one ne rade, protumačila je Angela Merkel.
Kancelarka i predsjednici vlada saveznih pokrajina u kojima se nalaze nuklearke koje će biti zatvorene, odbacili su prebacivanja opozicije da moratorijum i privremeno zatvaranje najstarijih nuklearki imaju veze sa predstojećim izborima u tri savezne pokrajine i strahom vladajućih stranaka da na njima neće dobro proći.
Socijaldemokratska i zelena opozicija prebacile su prethodno konzervativno-liberalnoj vladi da je moratorijum proglasila samo zbog toga što se približavaju izbori u Saksoniji-Anhalt, Rajnland-Pfalcu i Baden-Virtembergu.
Jer, ukoliko atomska energija postane jedna od ključnih predizbornih tema, to uz sadašnju atomsku politiku savezne vlade, ne bi išlo na ruku vladajućim strankama - hrišćanskim demokratama i liberalima.
Veliki energetski koncerni već su upozorili da bi napuštanje korišćenja atomske energije za Njemačku moglo da ima visoku cijenu.
Šef kompanije RWE Jirgen Grosman je u intervjuu za nedeljnik "Cajt" ukazao da njemačko "društvo mora da shvati da u jednoj industrijskoj zemlji ne može tek tako da se odustane od uglja i od atomske energije, ukoliko se želi očuvanje blagostanja i sigurno snabdijevanje".
Ministar privrede Rajner Briderle je pak najavio da se, zbog zatvaranja nuklearnih elektrana, ne može isključiti da će u narednom periodu skočiti cijena struje.
Bjelorusi neće imati tih problema. Premijer Rusije Vladimir Putin boravio je danas u Minsku da bi prisustvovao potpisivanju ugovora o izgradnji nuklearne centrale u Bjelorusiji koja će biti operativna 2018. godine.
Rusija će graditi nuklearnu elektranu, a 9,4 milijarde dolara koliko će koštati izgradnja centrale sa dva bloka računaće se kao pozajmica Belorusiji.
Lokacija na kojoj će postrojenje biti izgrađeno, nalazi se na granici Belorusije sa Letonijom što je izazvalo zabrinutost u toj baltičkoj zemlji.
Na sastanku sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, koji je prenosila televizija, Putin je rekao da će postrojenje biti mnogo sigurnije nego ono u Japanu koje je oštećeno poslije snažnog zemljotresa u petak.
Izvoz nuklearne tehnologije je jedan od ključnih prihoda Rusije, a takvi ugovori su potpisani sa nekoliko zemalja posljednjih godina.
(agencije/MONDO)
