Snage Moamera Gadafija zasule su vatrom iz tenkova i raketama pobunjeničke redove, preokrenuvši njihovo napredovanje ka Sirtu u panično povlačenje.
Najnovije borbe istakle su dilemu s kojom se suočavaju SAD i njihovi saveznici u Libiji, jer pobunjenici možda nisu u stanju da Gadafija poraze vojno ukoliko sada već stalni vazdušni napadi na njegove trupe ne odu i korak dalje od čišćenja prostora za nastupanja pobunjenika.
S raznih strana skupljeni borci opozicije sinoć su tražili vazdušne udare dok su bježali s položaja kod Bin Džavada, gdje je artiljerijska vatra neprestano zasipala teren, dižući uvis vatrene lopte i dim, javila je agencija AP.
Takva kanonada nije zabilježena tokom dosadašnjih borbi i neki pobunjenici su vikali "Sarkozi, gdje si?", aludirajući na francuskog predsjednika Nikolu Sarkozija, jednog od najupornijih pobornika korišćenja vazdušnih udara protiv Gadafijevih snaga.
Izvještaji su tokom noći ukazivali da pobunjenici napuštaju primorske gradove Brega i Ras Lanuf, koje su osvojili samo prije koji dan.
To pokazuje koliko se oni oslanjaju i koliko su zavisni od strane intervencije i vazdušnih udara međunarodnih snaga.
Samo dan ranije oni su jurišali putem duž obale s nadom da će za kratko vrijeme ući u Sirt, Gadafijevo rodno mjesto i bastion njegovih sljedbenika u centralnoj Libiji.
Pobunjenici su došli na oko 100 kilometara od grada prije nego što su ih odbacile Gadafijeve trupe nazad ka Bin Džavadu.
Lideri zapadnih zemalja koji su se okupili juče u Londonu dogovorili su se da Gadafi mora da siđe s vlasti, ali oni tek treba da odluče kakav dodatni pritisak treba da upotrebe da bi se skršio otpor njegovih snaga i on otišao.
Američki predsjednik Barak Obama izjavio je da je cilj vojne kampanje protiv Libije da se vrši stalni pritisak na Moamera Gadafija, kako bi on, na kraju, otišao sa vlasti.
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je, međutim, da ne želi da nagađa koliko dugo će vojna misija Alijanse u Libiji trajati i dodao da se do razrješenja krize ne može doći isključivo vojnim putem.
"Nadam se da ćemo što je prije moguće vidjeti političko rješenje za probleme u Libiji. Očigledno je da ne postoji isključivo vojno rješenje za probleme u Libiji", rekao je Rasmusen poslije jučerašnje međunarodne konferencije o Libiji u Londonu.
NATO se u nedjelju saglasio da preuzme komandu nad svim operacijama u Libiji od koalicije predvođene SAD, Francuskom i Velikom Britanijom.
Tripoli je juče protresla serija snažnih eksplozija u blizini dobro čuvane rezidencije libijskog lidera Moamera Gadafija, a koalicione snage gađale su i vojne ciljeve u predgrađu prijestonice Tadžuri.
Američko ministarstvo odbrane saopštilo je kasnije da je američka vojska ispalila 22 krstareće rakete na skladište raketa kod Tripolija. S tim napadima, izvedenim u ponedjeljak uveče i u utorak, broj raketa "tomahavk", koje je vojska SAD ispalila na Libiju od 19. marta, premašio je 200.
Na meti tih napada, pokrenutih sa američkih brodova i podmornica, bili su, kako se navodi, uglavnom protivazdušna odbrana, skladišta municije i druga postojenja u Libiji, koja bi mogla da ugroze zonu neletenja nad Libijom.
(Tanjug)
