Nobelova nagrada za mir aktivisti iz Bjelorusije i organizacijama iz Ukrajine i Rusije.
Norveški Nobelov komitet odlučio je da dodijeli ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir aktivisti iz Bjelorusije Alešu Beljackom, ruskoj organizaciji za ljudska prava Memorijal i ukrajinskoj organizaciji Centar za civilne slobode.
U obrazloženju se navodi da ovogodišnji laureati predstavljaju civilno društvo u svojim zemljama.
BREAKING NEWS:
— The Nobel Prize (@NobelPrize)October 7, 2022
The Norwegian Nobel Committee has decided to award the 2022#NobelPeacePrizeto human rights advocate Ales Bialiatski from Belarus, the Russian human rights organisation Memorial and the Ukrainian human rights organisation Center for Civil Liberties.#NobelPrizepic.twitter.com/9YBdkJpDLU
"Oni su mnogo godina promovisali pravo da se kritikuje vlast i štitili osnovna prava građana", navodi se u obrazloženju Norveškog komiteta.
Ističe se da su oni pružili izvanredan napor kako bi zabeležili ratne zločine, kršenje ljudskih prava i zloupotrebu moći.
"Zajedno, oni demonstriraju značaj civilnog društva za mir i demokratiju", navedeno je u obrazloženju.
Predsjedavajuća Komitetu Berit Reis Andersen rekla je da su laureati "šampioni ljudskih prava, demokratije i mirnog suživota" u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini.
Smatra se da su dobitnici nagrade odali počast Nobelovoj viziji mira i bratstva među nacijama.
"Viziji koja nam je jako potrebna u današnjem svijetu", izjavila je predsjedavajuća Norveškom komitetu.
Šezdesetogodišnji Aleš Beljacki je osnivač bjeloruskog Centra za ljudska prava Vesna, koji je osnovan 1996. godine, kao odgovor na brutalno gašenje uličnih protesta od strane Aleksandra Lukašenka.
"Beljacki je posvetio svoj život promociji demokratije i mirnom razvoju u svojoj domovini", naveo je Komitet.
Prvi put je uhapšen i stavljen iza rešetaka od 2011. do 2014. godine zbog izbjegavanja plaćanja poreza, krivično djelo koje je uvijek negirao. Ponovo je priveden 2020. nakon masovnih protesta zbog, kako su tvrdili opozicija i nezavisni posmatrači, krađe izbora zahvaljujući kojima je Lukašenko ostao na vlasti.
"Nijednom nije poklekao u svojoj borbi za ljudska prava", rekla je predsjedavajuća Komitetu.
Ukrajinski centar za civilne slobode, jedna je od vodećih ukrajinskih organizacija za ljudska prava. Osnovana je 2007. godine, kada su predstavnici organizacija bivših zemalja SSSR-a odlučili da formiraju prekogranični centar za podršku u Kijevu.
Od početka rata u Ukrajini, Centar za civilne slobode radi na identifikaciji i dokumentovanju ruskih ratnih zločina protiv ukrajinskih civila.
Ruska organizacija za ljudska prava "Memorijal" zatvorena je ranije ove godine. Ta organizacija je više od 30 godina radila na razotkrivanju priča miliona nevinih ljudi koji su pogubljeni, zarobljeni ili procesuirani tokom sovjetske ere.
Ova organizacija je prije osam godina u Rusiji stavljena na listu "stranih agenata", za koje vlada tvrdi da su finansirani od spolja. Pretekst za zatvaranje grupe je bilo to što nisu svoje objave na društvenim mrežama obilježili oznakom "strani agenti", što su obavezni po zakonu.
Vrhovni sud je u decembru 2021. naredio da se ta organizacija i sve njene regionalne podružnice zatvore zbog kršenja zakona iz 2012. godine Dok je sudija čitao odluku, čuli su se povici "sramota", podsjeća Bi-Bi-Si.
(RTS)
