Evropska unija se bori da poboljša stopu deportacije tražilaca azila čiji su zahtijevi odbijeni. U tom kontekstu 17 zemalja bloka zatražilo je promjenu pristupa za deportaciju odbijenih, a insistira se na tome da nesaradnja mora povući posljedice i biti sankcionisana.
Grupa od 17 evropskih zemalja pozvala je na "promjenu pristupa" u migracionoj politici kako bi se obezbijedilo da tražioci azila čiji su zahtjevi odbijeni budu efikasno i brzo vraćeni u svoje matične zemlje.
Ovaj novi pristup, kažu, trebalo bi da povuče "posljedice" za one kojima je uručen nalog za povratak, ali nikada ne napuste kontinent.
"Ljudi bez prava na ostanak moraju biti pozvani na odgovornost. Nova pravna osnova mora jasno definisati njihove obaveze i dužnosti", pišu te zemlje u non-pejperu u koji je Euronews imao uvid.
U dokumentu stoji i da nesaradnja mora imati posljedice i biti sankcionisana, a da države moraju biti ovlašćene da sprovode deportacije ud poštovanje osnovnih prava.
Dokument predvode Austrija i Holandija, a podržale su ga Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Slovačka i Švedska.
Svoje potpise dale su i Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn, tri zemlje koje nisu članice EU i koje su dio šengenskog prostora.
Grupa traži od Evropske komisije da tretira ovo pitanje "ekspeditivno" i predloži "najsavremeniji okvir koji odgovara na stvarne izazove i razvoj", nadovezujući se na diskusije na sastanku radne grupe u junu.
U zaključcima tog sastanka izneto je nekoliko ideja za rešavanje niske stope efektivnih deportacija iz bloka, koja se uporno kreće oko 30% bez značajnih promjena.
Ideje su uključivale korišćenje trgovinske i vizne politike kao "poluge" da bi se zemlje porekla primorale da uzmu svoje državljane nakon što su njihovi zahtevi za azil odbijeni. Ovaj nedostatak saradnje je naveden kao glavni razlog za nisku stopu povrata.
Na junskom sastanku je takođe predloženo uspostavljanje "zajedničke evropske odluke o povratku" kako bi se riješio još jedan problem koji se ponavlja: zemlje članice ponekad ne priznaju naloge za povratak koje je izdala druga država članica.
Ovi konkretni predlozi se, međutim, ne pominju u novom non-paper-u, koji uglavnom služi kao poziv na akciju Komisiji i demonstracija snažne političke podrške: grupa od 17 članova obuhvata sve regione Evrope, od Skandinavije do Mediterana, a vlade - od tvrdog desnog do lijevog centra.
Zajednički poziv dolazi pošto bi se ministri unutrašnjih poslova trebali okupiti u Luksemburgu u četvrtak, što je prvi sastanak te vrste otkako je Njemačka ponovo uvela kontrole na svim svojim kopnenim granicama, Mađarska zapretila da će instrumentalizovati neregularne migrante protiv Belgije, a Holandija zatražila izbor - izlazna klauzula pravila EU o azilu.
Migracije bi takođe trebalo da budu na dnevnom redu dvodnevnog samita lidera EU sledeće nedjelje.
Brz slijed događaja izazvao je ozbiljnu zabrinutost u vezi sa održivošću šengenskog prostora i Novog pakta o migracijama i azilu, zakonodavne reforme za blok završene u maju.
Novi pakt predviđa odredbe za zatvaranje jaza između azila i procedura povratka, ali, kako se vidi u ne-pejperu, države članice žele poseban zakon koji bi se bavio pitanjem deportacija.
Prijedlog za reformu Direktive o povratku iz 2008. zaglavio je u Evropskom parlamentu od 2019. Za grupu od 17 zemalja, sada je potreban potpuno novi tekst.
U smjernicama za svoj drugi mandat, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je „novi zajednički pristup povratku, sa novim zakonodavnim okvirom koji će ubrzati i pojednostaviti proces, obezbediti da se povratak odvija na dostojanstven način, kao i da odluke o povratku budu međusobno priznate širom Evrope".
(EUpravo zato/ euronews.com)
