Ističući da je proširenje EU, geostrateško ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak, u zaključcima se nalaže da zemlje kandidati moraju da ubrzaju reforme, pogotovo u oblasti vladavini prava.
Savjet Evropske unije za opšte poslove pred godišnji samit EU-Zapadni Balkan je donio zaključke o proširenju što se posebno odnosi na BiH i zemlje regiona, ali i Ukrajinu, Tursku, Moldaviju i Gruziju.
Ističući da je proširenje EU, geostrateško ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak, koje će donijeti i socio-ekonomske benefite, u zaključcima se nalaže da zemlje kandidati moraju da ubrzaju reforme, pogotovo u oblasti vladavini prava.
Zemljama se poručuje da moraju da se obračunaju sa korupcijom i organizovanim kriminalom i da rade na očuvanju osnovnih prava koje čine srž evropskih vrijednosti.
Zapadni Balkan bi trebalo da održava dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, ističe se u dokumentu.
Zaključci o Bosni i Hercegovini
Evropski savjet je u martu 2024. godine otvorio pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom, oslanjajući se na preporuku Komisije od 12. marta 2024. godine. Savjet se raduje tome da Bosna i Hercegovina preduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine, kako bi Savjet usvojio pregovarački okvir čim se ispune navedeni uslovi. Potrebni su dalji napori na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Izvještaja Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU.
U zaključcima se izražava žaljenje što je dinamika reformi usporena. Kako se ističe, Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača i nacionalnog koordinatora za IPA III, kao i da razvije nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU. Savjet podsjeća na važnost osiguranja usklađenosti svih usvojenih zakona s pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije.
U vezi sa mehanizmima postavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina mora da sprovede dalje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno sprovođenjem presuda Sejdić-Finci i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Savjet poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da odbace provokativnu retoriku i djelovanja koja dijele zemlju, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da poštuju principe jednakosti i nediskriminacije svih građana i da prekinu sa glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje.
Savjet izražava ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavstva i inicijativa u Republici Srpskoj koje koče put Bosne i Hercegovine ka EU, uključujući "secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje".
Suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, i međunarodna ličnost Bosne i Hercegovine moraju biti poštovani, a bilo koja akcija protiv ovih principa "dovešće do ozbiljnih posljedica".
Naglašava se potreba za jačanjem vladavine prava, uključujući usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakona o sudovima. Odluke Ustavnog suda moraju biti u potpunosti poštovane.
Savjet pozitivno ocjenjuje određeni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i potpisivanje sporazuma s Eurojustom o pravosudnoj saradnji s EU.
Kada je riječ o Planu rasta za Zapadni Balkan, Savjet poziva BiH da dostavi svoju reformsku agendu bez daljeg odlaganja. To je osnovni uslov za moguće isplate iz Okvira za reformu i rast, a BiH rizikuje da izgubi mnoge beneficije.
Savjet ponavlja važnost kontinuirane saradnje međunarodnih aktera i izražava svoju podršku misiji Visokog predstavnika i njegovog ureda u ispunjavanju agende 5+2.
Savjet pohvaljuje punu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Crna Gora
Savjet pozdravlja veoma pozitivne rezultate Crne Gore u ispunjavanju dugogodišnjih reformskih obaveza. Pohvaljuje se cilj vlasti da nastave brz napredak ka EU i ohrabruje sve političke snage da slijede ambiciozan plan za zatvaranje pregovora o pristupanju.
Ističe se dobar napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa svih 33 poglavlja koja su otvorena nakon provjere i 6 privremeno zatvorenih. Savjet posebno pohvaljuje Crnu Goru što je, u cjelini, ispunila privremene referentne vrijednosti u poglavljima 23 i 24 o vladavini prava.
Pod uslovom da Crna Gora održi stabilan napredak u reformama i sprovede potrebne reforme, Savjet je spreman da u dogledno vrijeme započne pripreme za izradu sporazuma o pristupanju.
Crna Gora bi takođe trebalo da napreduje u sveobuhvatnoj izbornoj reformi, uključujući izmjene zakona o finansiranju političkih subjekata kako bi se uskladio sa evropskim standardima, osiguravanje nezavisnosti izborne komisije i transparentnosti biračkog spiska.
Savjet priznaje dobar napredak postignut u upravljanju migracijama, uz naglašavanje potrebe za potpunim usklađivanjem sa viznom politikom EU i jačanjem kapaciteta za kontrolu granica.
Kada je riječ o ekonomskim kriterijumima, Savjet pozdravlja snažan oporavak i stabilan rast ekonomije, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i poboljšanje na tržištu rada. Kako se navodi, Crna Gora bi trebalo da sprovede potrebne strukturne reforme i, između ostalog, smanji javni dug i nastavi napore na jačanju fiskalnog upravljanja i transparentnosti.
Crna Gora se uskladila sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU, tačnije sankcije Rusiji.
Albanija
Kada je riječ o pregovorima Albanije sa EU, Savjet pozdravlja otvaranje klastera temeljnih pitanja 15. oktobra 2024. godine, kao i nedavno otvaranje klastera spoljnopolitičkih odnosa.
Primjećujući da politička polarizacija i dalje utiče na aktivnosti parlamenta, Savjet podsjeća da inkluzivan i konstruktivan politički dijalog u zemlji ostaje ključan za napredak u reformama povezanim s EU.
Poziva se na nastavak implementacije pravosudne reforme u Albaniji, i da obavezujuće odluke Ustavnog suda moraju u potpunosti da budu poštovane i sprovedene.
Jedan od glavnih zadataka Albanije je da obezbijedi zaštitu osnovnih prava, uključujući prava manjina, kao i u slobodu medija i slobodu izražavanja.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove se ističe da Albanija treba dodatno da osnaži ulogu civilnog društva i da se poštuju preporuke OEBS/ODIHR-a i Venecijanske komisije.
Savjet priznaje napredak u upravljanju migracijama i granicama, dok naglašava potrebu za daljim napretkom u procedurama za azil i potpunim usklađivanjem s viznom politikom EU.
Kada je riječ o ekonomskim kriterijumima, Savjet pozdravlja dobar nivo pripremljenosti Albanije za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
I Albanija je pohvaljena što se uskladila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući uvođenje sankcija Rusiji i njenim saveznicima.
Sjeverna Makedonija
Iako je nova vlada Sjeverne Makedonije proglasila ulazak u EU svojim strateškim ciljem, Savjet podsjeća na svoje zaključke iz jula 2022. i primjećuje da Sjeverna Makedonija još nije sprovela ustavne izmjene na koje se obavezala.
Skoplju se nalaže da ubrza sprovođenje ovih promjena i reformi. Nakon toga će se sazvati nova međuvladina konferencija, a Savjet je spreman da otvori prvi pregovarački klaster što je prije moguće, u skladu s Pregovaračkim okvirom.
Primjećuje se da su i dalje potrebni odlučni koraci kako bi se ubrzalo sprovođenje reformi, posebno u oblastima temeljnih pitanja i vladavine prava, gdje je ostvaren samo ograničen napredak.
Savjet ponavlja da Sjeverna Makedonija mora da unaprijedi nezavisnost, profesionalizam, efikasnost i nepristrasnost pravosuđa, kao i reformu javne uprave.
Potreban je dalji napredak u izbornoj reformi, uključujući rješavanje preostalih preporuka OEBS/ODIHR-a i Venecijanske komisije.
Savjet primjećuje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju ključni elementi procesa proširenja, i da je važno iskreno sprovođenje bilateralnih sporazuma, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Sporazum o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji s Bugarskom, u skladu s Pregovaračkim okvirom.
Savjet snažno pohvaljuje Sjevernu Makedoniju za "njenu dosljednu saradnju u pitanjima spoljne politike, posebno za njeno čvrsto i dugotrajno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU".
(EUpravo zato/Mondo)
