Prvi direktni mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine nakon više od tri godine održani su danas u Istanbulu, ali su završeni bez značajnijeg pomaka ka okončanju sukoba.
Sastanak, koji je trajao manje od dva sata, rezultirao je jedino dogovorom o razmjeni po 1.000 ratnih zarobljenika sa obje strane.
Pregovori su održani uz posredovanje Turske i podršku Sjedinjenih Američkih Država. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan otvorio je sastanak, dok su SAD bile predstavljene delegacijom predvođenom državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rusku delegaciju predvodio je savjetnik predsjednika Rusije, Vladimir Medinski, dok se predsjednik Vladimir Putin nije pojavio u Istanbulu. Ova odluka izazvala je negativne reakcije iz Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da "Rusija ne pokazuje iskrenu želju za okončanjem rata".
"Pregovori bez ključnih lidera ne mogu dati stvarne rezultate. Ako Putin nije spreman razgovarati direktno, poruka je jasna", poručio je Zelenski iz Kijeva.
Ukrajinska delegacija, koju je predvodio ministar odbrane Rustem Umerov, tražila je 30-dnevni bezuslovni prekid vatre i humanitarni pristup svim okupiranim područjima. Međutim, pregovori su prekinuti nakon što je ruska strana iznijela nove zahtjeve, među kojima i povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regije koje Moskva smatra anektiranim.
Analitičari smatraju da su ovakvi zahtjevi nerealni i da dodatno komplikuju već napetu situaciju.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je "jedini put ka trajnom miru direktni sastanak između predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina". Rubio je dodao da dosadašnji pokušaji pregovora nisu uspjeli jer nedostaje politička volja na najvišem nivou.
Iako je održavanje pregovora u Istanbulu predstavljalo značajan diplomatski trenutak, nedostatak konkretnih rezultata i političkog jedinstva signalizuje da će se rat u Ukrajini, bar za sada, nastaviti. Obe strane ostaju pri svojim pozicijama, a međunarodna zajednica sve teže pronalazi način da ih približi.
(MONDO/AP)
